Na ahiret preselio Hafiz Halid ef. Hadžimulić
IslamBosna.ba – Kasno jučer na ahiret je preselio jedan od najvećih muslimanskih velikana koje je Bosna imala časti imati. Bivši imam Careve džamije, hafiz, i asketa, otišao je svom Gospodaru.
Sin je Alijin i Aiše-han. Rođen je u Sarajevu 1. januara 1916. godine. Njegov amidža, h. hafiz Muhamed, preselio je na ahiret 1918. godine. Hfz. Halidu je tada bilo tri i po godine. Osnovno islamsko obrazovanje je stekao kod amidže. Mekteb je završio u Džininom sokaku pred svojim ocem Ali-ef. Hifz je završio za dvije godine (1923-1924.), ali je polagao i zvanično postao hafiz 1963. godine.
Hafiska dova je proučena 25. aprila 1963. godine u Carevoj džamiji u Sarajevu, a dovu je proučio h. Hfz. Asim-ef. Sirćo. Nakon osnovne škole završio je Šerijatsku gimnaziju 1937. godine, zatim VIŠT, Filozofski fakultet u Zagrebu (odsjek romanistike) 1942. godine. Nakon drugog svjetskog rata upisao je orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i tu diplomirao 1955. godine. Od 1. oktobra 1941. do 23. juna 1943. radio je u Gradskoj štedionici u Sarajevu, od 1947. do 1960. godine obavljao je dužnost službenika u Vakufskom povjerenstvu i Vakufskoj direkciji u Sarajevu, a od 1961. do 31. decembra 1981. godine bio je bibliotekar u Gazinoj biblioteci u Srajevu.
Obavljao je imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost u više sarajevskih džamija i mekteba, a ostao je poznat kao imam i hatib Careve džamije u kojoj je 7. oktobra1994. godine proučio svoju hiljaditu hutbu. Objavio je mnoge hutbe u Glasniku IZ-e. Godinama je učio i predvodio ramazanske mukabele u mnogim sarajevskim džamijama. Kao muhaffiz izveo je 16 hafiza. Majka h. hfz. Halida Aiša-han., rođena Kulenović kći je hfz. Džafera Kulenovića, a njena braća, hfz. Mutafa i hfz. Sulejman također su bili hafizi, i njena oba sina, hfz. Mustafa i hfz. Halid su hafizi. Aiša-han. Nezvanično je bila hafiza, jer je podučavala u hifzu braću i sinove i ispravljala ih u toku učenja.
Imam i hatib
Bio je imam u nekoliko sarajevskih džamija, da bi na kraju kao krunu za svoje znanje i rad za islam dobio povjerenje imenovanjem na mjesto imama druge po značaju sarajevske džamije, Careve džamije.
Njegove hutbe su uvijek bile mudre, odmjerene, aktuelne, ali nikad i huškačke. Hutbe je, kažu, unaprijed spremao i skoro ih doslovno čitao s minbera, ponajprije radi straha od pogrešne interpretacije i radi uhoda koje su čekale na samo jednu pogrešno izgovorenu riječ, ili rečenicu, ovog velikana.
No kada bi situacija to zahtjevala, i napad na islam i Bošnjake prevršio mjeru znao je žestoko reagirati sa svog minbera. Bilježi se da je tako bilo 1979. godine, nakon što je književnik Derviš Sušić u svom pamfletu nazvanom „Parerergon“ Bošnjacima – muslimanima u lice sasuo nepodnošljive uvrede, Hafiz Hadžimulić sa svog minbera, ja odakle će, pred resiom Hadžiabdićem, dr. Smajlovićem, Đozom, Hukićem i ostalim oštro ali i dostojanstveno poručio da bi vjerske vođe morale stati u odbranu islama i muslimana. Ne moramo naglašavati da ga je taj govor umalo koštao pozicije imam i hatiba Careve džamije.
Pored svega ostat će upamćen i kao posljednji mesnevihan u BiH.
Hadži-hafiz Hadžimulić bio je oličenje dobrote, iskrenog mu’mina inša’Allah, muslimana bez kalkulisanja, čestitog i plemenitog čovjeka.
Dženaza namaz je u ponedjeljak 06.safera 1432,godine ili 10.01.2011. godine i biće obavljena ispred Begove džamije Imamit ce reis ef. Mustafa Cerić. A ukop u haremu Bakr-babine džamije na Atmejdanu.
Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!
IslamBosna.ba
