Muslimani su višestruko diskriminirani

Napadi na džamije su samo vrh ledenog brijega. U svakodnevnom životu muslimani sve više osjećaju diskriminaciju.

U njemačkom glavnom gradu je zato osnovana Berlinska mreža koja bi trebalo pružiti pomoć muslimanima izloženim diskriminaciji. Institut za Otvoreno društvo (London) proveo je studiju “Kod kuće u Evropi” u 11 evropskih gradova. U Berlinu su posebno muslimani iz multikulturalnog naselja Krojcberg ispitivani o njihovoj životnoj situaciji. Senatorka za socijalna pitanja Karola Blum kaže da se oni ne osjećaju kao ravnopravni građani društva:

“Iz istraživanja proizlazi da je 79 odsto anketiranih muslimana u Krojcbergu doživelo višestruku diskriminaciju. Religija je je često povod za napade. Ima i diskriminacije prema muslimankama, stručnjaci tu govore o znatno mračnijim brojkama”. U berlinskom naselju Kreuzberg 79 posto ispitanika bilo je izloženo diskriminaciji.

Na preporuku Instituta berlinski Senat je formirao Mrežu protiv diskriminacije muslimana. Mrežu čine Antidiskriminacijska mreža turskog saveza i muslimansko Udruženje Insan. Od ljeta 2010. zaposleni posjećuju muslimanske zajednice, dijele upitnike, informišu i savjetuju. Ali prije svega objašnjavaju da je ravnopravno postupanje prema svim ljudima, nezavisno od etničkog porijekla, pola ili religijske pripadnosti, osnovna vrijednost društva i da se protiv diskriminacije mogu boriti. Posebno žene nisu toga svjesne, kaže Lidia Nofal iz Udruženja Insan:

“Za žene je diskriminacija nešto normalno, prihvataju je kao privatni, lični problem, ali sa njim se osjećaju usamljeno. Često pogođene osobe ne znaju da zakon zabranjuje diskriminaciju i da ima savjetovališta kojima mogu da se obrate”.

Prije svih, žene koje nose maramu za glavu, nailaze na rezervisanost i odbijanje. Šefica antidiskriminacijske mreže turskog saveza, Nuran Jigit, govori o jednoj studentkinji koja se prijavila za praksu, za koju je izričito navedeno da se traže studenti islamskih nauka: “Tokom razgovora za posao, direktorka joj je rekla da jeste kvalifikovana za posao i da je zato njena prijava privukla njihovu pažnju. Ipak, nisu je izabrali, jer je nosila maramu. Navodno bi to moglo dovesti do problema sa mušterijama”.

To je očigledno kršenje zakona o ravnopravnom postupanju, kaže Nuran Jigit. U principu bi studentkinja mogla da tuži potencijalnog poslodavca. Još je teža situacija, kada muslimani ne mogu da dobiju termin za razgledanje stana, ili kada im se zabranjuje ulazak u fitnes studio ili diskoteke. Dešava se i da neka pobjesnjela nastavnica učeniku koji ima probleme savetuje da ide u džamiju i da se tamo moli svom Alahu. U namjeri da osobe izložene neprijateljstvu budu bolje informisane o svojim pravima i obavezama, mreža planira još ove godine da obuči prvog opunomoćenika koji će na doborovoljnoj bazi pružati pomoć i podršku muslimanima, kaže Lidia Nofal.

Inače i druge ustanove i udruženja su zainteresovani da se upoznaju sa njihovim radom. To bi značilo i korisno proširenje anti-diskriminacijskog djelovanja i na druge zajednice. Takođe je u budućnosti zamislivo da akcenat bude stavljen i na probleme unutar zajednica. Jer ni tu nije rijetkost da muslimani maltretiraju muslimanske žene – zbog marame.

Deutsche Welle