Ovaj napad na Ahmedija-džamiju 8. januara je sedmi po redu na jednu berlinsku džamiju u zadnjih šest mjeseci. I ne samo u Berlinu; svugdje u Njemačkoj su učestala krivična djela sa antiislamskom pozadinom. Skoro da ne prođe sedmica a da islamska udruženja ne registruju uvredljive poruke na fasadama džamija, prijeteća pisma i slične izlive mržnje protiv džamija, kulturnih udruženja ili drugih muslimanskih objekata. “Ako budemo čuli ezan, počet ćemo rat i sve ćemo vas spaliti”; stoji u jednoj od takvih poruka. Tek u noći od 5. januara je jedna džamija u gradu Wipperfürth (pokrajina Sjeverno-rajnska Vestfalija) bila po ko zna koji put, cilj nacističkih grafita. Za sve je kriva Sarazzinova knjiga. Političari, policajci i predstavnici muslimanskih udruženja su alarmirani. Mnogi od njih strahuju da će diskusija o integraciji koja se žestoko vodi u njemačkoj javnosti dovesti do porasta nasilja prema muslimanima.
“Klima naspram muslimana se u prošloj godini zbog debate izazvane Sarazzinovom knjigom pooštrila,” kaže ministar unutrašnjih poslova pokrajine Berlin Ehrhart Körting. “Smatram da barem jedan dio napada na džamije je izazvan ovom klimom.” I Aiman Mazyek, predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana Njemačke govori o “novoj dimenziji nasilja”. U zadnju godinu i pol ono je sve vidljivije. “Na prijeteća pisma smo navikli”, kaže Mazyek, “ali u međuvremenu ljudi potpisuju ta pisma svojim punom imenom smatrajući da je rasizam sasvim u redu.” On kaže da se sa muslimanima “nakon ovih napada skoro niko ne solidariše – diskusija o muslimanima u javnosti je zagadila društvenu klimu”.
I izgleda da simpatije prema islamu ili barem prema u Ustavu garantiranoj slobodi na upražnjavanje religije nisu baš rasprostranjenje. Po studiji fondacije “Friedrich Ebert” 58% Njemaca smatra da bi se muslimanima trebala “znatno ograničiti” sloboda vjeroispovijesti. Mnoga krivična djela slijede po uzoru antisemitskih napada. U njima se često upotrebljavaju dijelovi životinjske lešine, jer se smatraju nečistim i na taj način predstavljaju najveću povredu časti.
Tako su u oktobru 2009. godine četverica muškaraca oskrnavili temelje džamije u gradnji u gradu Elsenfeldu sa svinjskom krvlju i bacajući životinjske oči na fasadu. Državni tužilac u Aschaffenburgu je u međuvremenu izrekao konačne presude zbog štete na imovini. “Antiislamska motivacija nije isključena”, izjavila je nadležna sutkinja. Za krv i oči životinja se pobrinuo jedan od osuđenih koji ih je donio sa svog radnog mjesta – jedne klaonice u Aschaffenburgu.
Povreda časti
Nekoliko sedmica nakon ovog ‘krvavog napada’ na adresu jedne džamije u Kelnu je stigao anonimni paket sa odrezanim svinjskim papcima. U decembru 2009. i januaru 2010. jedan islamofob je na pet različitih džamija poslao pakete sa svinjskim ušima. U pakete je stavio pismo sa porukom “Ovdje se nalazi najsvetija relikvija islama: kožica poslanika”. Kriminalna policija je uspjela uhapsiti počinioca – jednog 73-godišnjeg penzionera iz Marburga. Ovaj bivši profesor je osuđen na plaćanje kazne od 12.000€. Petog septembra 2010. godine nepoznate osobe su ispred mesdžida u berlinskom djelu grada Wedding bacili glavu divlje svinje. Policija traga za počiniocima.
Ali na simbolično, odveć slijedi fizičko nasilje. Kada je u junu 2010. na berlinskoj Šehitlik džamiji izbio požar, džematlije su mislile da se radi o neslanoj šali balavaca. Na zadnjoj strani posjeda, koji graniči sa grobljem, neko je do podrumskog prozora zapalio plastiku. Ali onda u augustu su uslijedila dva požara na istom mjestu. Konačno, 19. novembra je neko postavio tešku propansku plinsku bocu iza džamije, ispred gasulhane je zapalio vatru i u nju je bacio bocu. Ljudi su se počeli okupljati na sabah-namaz, ali prisebni domar je uspio izvaditi bocu iz plamena. Samo heftu kasnije je uslijedio napad na Al-Nur džamiju u dijelu Berlina Neukölln. Napad na ovaj mesdžid je bio posebno perfidan. Počinioci su kroz jedan sporedni ulaz istresli veliku količinu zapaljive tečnosti i zapalili je. Toplota je bila takva da su se dijelovi plafona odvojili – i na taj način ugušili vatru. Cilj sljedećeg – šestog – napada je 9. decembra bio islamski kulturni centar Iranaca u dijelu Berlina Tempelhof. Jedan džematlija, koji je rano izjutra čistio mesdžid, je primijetio auto koje je nekoliko puta prošlo pored džamije. Malo nakon toga je na fasadu bačena zapaljiva naprava koja je udarila tik do prozora i koja je oštetila zid. Policija je nervozna. Decernat za kriminal, komisarijat 535 za zaštitu države, radi punom parom na ovim slučajevima. U glavnom gradu u međuvremenu 70 policajaca patrolira ispred muslimanskih objekata. Političari u Berlinu već diskutuju da li bi trebalo džamije – kao i sinagoge – staviti pod stalni nadzor policije.
U berlinskoj Šehitlik-džamiji, nakon četiri napada, džematlije ne čekaju policiju, nego sami organiziraju zaštitu objekta. Prošlog četvrtka je policija opet morala doći da pregleda areal. “Noću ne mogu da zaspim,” kaže Yavuz Selim Akgül, mutevelija džamije. “Svakog dana raste nemir među džematlijama”. Članovi džamije danonoćno nadziru bogomolju. Pored toga instalirali su i video nadzor. Akgül smatra da su ih političari ostavili na cjedilu. “Izgleda da se nešto strašno mora desiti, prije nego političari nešto poduzmu,” kaže on.
Der Spiegel: 17. 01. 2011.
Autori: Sven Becker, Sven Röbel
SAFF