Inzko najavio “sankcije”: “Mora se poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH”

“Uspostavljanje nove vlasti u BiH prioritetno je pitanje”, kazao je u intervjuu za srbijansku “Politiku” visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko.

“S obzirom na činjenicu da su prošla tri mjeseca od izbora, brzina formiranja vlasti je važna, ali je još važnija dubina i temeljitost koalicionih dogovora. Podržavam sve napore koji se ulažu kako bi se formirala koalicija koja će ubrzati reforme i rešiti ekonomske i socijalne probleme u zemlji”, kazao je Inzko.

– Šta je to što međunarodna zajednica u ovom trenutku očekuje od BiH?

Sve političke stranke su podržale proces pridruživanja EU, izrazile su spremnost da se bore protiv korupcije, da jačaju vladavinu zakona i da oporave ekonomiju. Međunarodna zajednica je spremna da pomogne na svaki mogući način, ali ključne odluke za napredak moraju biti donijete unutar BiH. Na domaćim političarima je da pokažu i građanima i EU da su u stanju da zemlju povedu naprijed.

– Ustavna reforma je, čini se, najsloženije pitanje u BiH o koje se spotiče i proces uspostavljanja vlasti. Kakvu budućnost predviđate za BiH u pogledu ustavnih promjena i dopuna?

Diskriminatorske odredbe protiv pripadnika manjina moraju se izbaciti iz Ustava BiH. Postoji opšta saglasnost oko toga i politički lideri sada moraju napraviti pomak u tom smislu. Neophodne su i promjene koje će vladu učiniti funkcionalnijom i efikasnijom, što ne znači da će je centralizovati. Pri tome se mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

– Evropska unija najavila je da će od narednog mjeseca ojačati prisustvo u BiH. U kom smislu, da li i “nametanjem sankcija”?

Pozdravljam i podržavam planove EU da ojača svoje prisustvo u ovoj zemlji. Suviše je rano govoriti o nekim konkretnim mjerama budući da se u Briselu o tome još uvijek razgovara. U ovom trenutku izvjesno je samo to da će EU u okviru Lisabonskog ugovora, a radi bolje efikasnosti i boljih efekata, u BiH zadržati relevantne misije: Delegaciju EU, Policijsku misiju i EUFOR. Što se “sankcija” tiče one su neminovnost ukoliko neko ne poštuje evropske standarde.

– Izjavili ste da bi BiH mogla da pristupi EU u 2020. Kada će biti zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR) čiju ulogu političari u BiH različito vide?

OHR nije prepreka za napredovanje BiH na njenom putu ka EU. O zatvaranju će odlučiti Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, ali tek onda kada domaće vlasti u potpunosti realizuju program “pet plus dva”. Do tada OHR ostaje otvoren sa punim kapacitetom, uključujući i bonska ovlaštenja.

Poučen iskustvom Španije, kojoj je trebalo devet godina da postane članica EU, pomenuo sam 2020. kao godinu kada bi se i BiH mogla pridružiti evropskoj porodici. Međutim, važno je da ova zemlja postane kandidat i započne proces transformacije, a članstvo će biti logičan dio tog procesa.

– Da li su bonska ovlaštenja dala očekivane rezultate?

U velikoj mjeri jesu. Bile su koristan instrument u situacijama koje su bile nerješive na bilo koji drugi način. Raspolažem i dalje bonskim ovlaštenjima i mogu ih, ukoliko to bude potrebno, iskoristiti u skladu sa mojim mandatom.

– Na izjave iz Sarajeva da je Republika Srpska (RS) “uzrok nestabilnosti” i “prepreka za brži napredak BiH”, iz Banjaluke uzvraćaju da je “RS bolji i ekonomski napredniji i stabilniji dio BiH”. Kako to komentarišete?

Niti je FBiH jedini izvor nestabilnosti, niti je RS tako razvijena kako se to govori. Ono što bih želio da vidim jeste zdrava i veća konkurencija među entitetima, konkurencija koja je pozitivna i prihvatljiva i koja će donijeti radna mjesta, investicije i normalan evropski život.

– RS je odlučna u namjeri da obilježi međuentitetsku liniju, što Vi smatrate “jednostranom mjerom”. Kako ćete odgovoriti?

Ako to treba da se desi, onda to treba uraditi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom prema kome je obilježavanje međuentitetske linije razgraničenja vojno pitanje. To se mora uraditi sa EUFOR-om i NATO-om, a svaka jednostrana mjera predstavlja ozbiljno kršenje Dejtona.

– Situaciju u regionu smatrate najboljom u posljednjih 20 godina. Koliko je politika zvaničnog Beograda doprinjela unaprijeđenju saradnje i pomirenja?

Iz Beograda, koji je zajedno sa Zagrebom i Ankarom doprinjeo tome, čuli smo neke važne poruke i seriju pozitivnih diplomatskih inicijativa, tako da je stvorena platforma na kojoj se sada mogu graditi mnogo bolji bilateralni odnosi. Paradoks je da je BiH, koja će najviše imati koristi od ovog približavanja, ostvarila najmanje. To se mora mijenjati. Novoizabrano vodstvo BiH mora da iskoristi poboljšano regionalno okruženje i sustigne svoje susjede.

Izborom Bakira Izetbegovića za člana Predsedništva BiH imamo potpuno novu situaciju, novi zamah koji treba iskoristiti. Prilikom posljednje posjete Beogradu apelovao sam i na predsjednika Boris Tadića i Vladu Srbije da u nastavku procesa saradnje jačaju odnose sa Vijećom ministara i Predsjedništvom BiH.

24sata.info