UN odlučilo: Haški sud do 2015. mora završiti rad

Isti rok za završetak rada, Vijeće je odredilo i Međunarodnom sudu za genocid u Ruandi (ICTR). Svi preostali pravni postupci nakon toga datuma, trebaju biti preneseni na Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene tribunale, navodi Vijeće sigurnosti u rezoluciji usvojenoj sa 14 glasova za i jednim suzdržanim. Suzdržana je bila Rusija, koja je izrazila neslaganje sa odlukom da se rad dva “ad hoc” sudova UN-a, okonča kroz rezidualni mehanizam.

Među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, Rusija se najotvorenije zalaže za što skoriji završetak rada Haškog suda, pred kojim je završio gotovo cijeli vojni i politički vrh njene saveznice Srbije, iz 1990-ih.

U rezoluciji se dva suda pozivaju da “poduzmu sve moguće mjere, kako bi bez odlaganja završili sav preostali rad najkasnije do 31. decembra 2014.”, prije zatvaranja.

Haški sud osnovan je 1993., a prvo je planirano da završi sa radom do kraja 2010. godine.

Izvještavajući o provedbi strategije dovršetka rada suda, njegov predsjednik Patrick Robinson je 6. decembra u Vijeću sigurnosti UN rekao je kako je trenutno 10 predmeta na suđenju ili u pripremama za suđenje, od kojih će četiri biti dovršena iduće godine, a šest 2012.

Dovršetak suđenja Radovanu Karadžiću očekuje se krajem 2013. Svi žalbeni postupci trebali bi biti dovršeni do kraja 2014., iako nedavne odgode na suđenju Karadžiću upućuju na to da bi taj datum trebalo preispitati u primjereno vrijeme, rekao je Robinson. To je bilo prvi put da predsjednik ICTY-a spominje mogućnost da sud nastavi rad i u 2015. godini, pet godina nakon prvo planiranog zatvaranja, što je u raspravi izazvalo kritiku Rusije, koja se godinama zauzima za to da se sud što prije zatvori.

Od osnivanja 1993. ICTY je optužio 161 osobu za ratne zločine počinjene u ratovima na području bivše Jugoslavije 90-ih godina, a u 17 godina rada, dovršio je postupke protiv 125 optuženika.

U bijegu su još dvojica optuženika – ratni komadant vojske bosanskih Srba Ratko Mladić i bivši vodeći čovjek pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Goran Hadžić – optuženi za neke od najtežih ratnih zločina počinjenih u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – genocid u Srebrenici i pokolj u Vukovaru. Glavni haaški tužilac Serge Brammertz, odnedavno sve otvorenije sugeriše da se obojica najvjerovatnije kriju u Srbiji, te proziva vlasti u Beogradu zbog neuvjerljive potrage za njima.

Međunarodni sud za genocid u Ruandi ima dosta više predmeta pod svojom jurisdikcijom, a mnogi od optuženih za pokolje nad oko 800 hiljada pripadnika manjinskog naroda Tutsi 1994., još uvijek su u bijegu, nedostupni ICTR-u. Neki od 16 bjegunaca su pod zaštitom susjednih zemalja koje su bile upletene u građanski rat u Ruandi, poput Kenije, Ugande i Burundija, prenose hrvatski mediji.

Među njima je najtraženiji Felicien Kabuga, 75-godišnji poslovni čovjek iz Kigalija optužen da je finansirao zločine, jer je milicije većinskih Hutua opskrbljivao sa glavnim oružjem genocida – mačetama, a njegova radio stanica stalno je emitovala pozive na ubijanje Tutsija.

24sata.info