Šta su dogovarali Lagumdžija i Dodik?

Priznao to neko ili ne, politička situacija u BiH se stabilizuje, posebno nakon prekjučerašnjih razgovora delegacija SDP-a i SNSD-a koje su predvodili njihovi lideri Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik.

Njihov razgovor, nakon godina i godina potpuno zahlađenih odnosa, sada je pomrsio konce zagovaračima statusa kvo, a otvorio perspektive i, komotno se može reći, otvorio vrata za uspostavu jedne sasvim nove i drugačije vlasti u državi koja je spremna da raščisti put prema Evropskoj uniji i NATO savezu.

Pritisnuti činjenicom da su pobijedili na oktobarskim izborima i da ova zemlja svega ima osim vremena, SDP i SNSD su sjeli za zajednički sto i u subotu u prostorijama SDP-a nekoliko sati temeljito češljali šta im je sve uraditi kako bi se država izvukla iz blatnjave provalije.

"Važno je da nađemo odgovore na najvažnija pitanja i onda će oni odrediti strukturu same vlasti", bio je jasan Dodik.

"Moramo vraćati povjerenje jedni u druge. Možemo pokušavati jedni druge da prevarimo, ali to nam ne treba", precizan je Lagumdžija.

Njih dvijica su prekjučer i jučer izmijenjali i pismene "sastave" o tome šta su ključni problemi na koje treba zajednički udariti i narednih dana će raditi žuti i crveni flomasteri.

Kako "San" saznaje, na subotnjem sastanku su, bez obzira na papire, oni podvukli osnovna pitanja uz dogovor da će na njih zajedno odgovoriti.

Najvažnije od svega je da delegacije SDP-a i SNSD-a nisu u subotu trošile vrijeme na sukobe, svađe i prepirke i da su se najmanje bavile visokom politikom. U centru njihovog razgovora i na trenutke burnih rasprava, bili su ekonomija, borba protiv kriminala i korupcije, Brčko, deblokada oko 200 miliona KM u koncernu Elektrodistribucija BiH, zajedničke investicije u energetske objekte, rješavanje pitanja vojne imovine, reforme izbornog zakona i promjene zakonskih propisa o javnim nabavkama, situacija u pravosuđu… Rješavanjem toga BiH staje na noge, stiže se do vladavine prava i pravde i staje se na kolosijek kojim se ulazi u Evropsku uniju i NATO savez.

Naravno, puno toga još ostaje da se riješi do uspostave nove izvršne vlasti, ali bitno je da su prve stepenice ostale iza ove dvije pobjedničke stranke. Kako će biti formirana vlast, sada najviše zavisi od uspostave Doma naroda Parlamenta FBiH i Doma naroda Parlamenta BiH. Prema nekim nagovještajima, to bi moglo biti riješeno do početka januara što znači da bi i državna vlast mogla biti uspostavljena do kraja idućeg mjeseca. Sve što se posljednjih dana događa na političkoj sceni BiH, ukazuje da će nova vlast ipak biti formirana na programima, odnosno da je na pomolu programska, a ne matematička koalicija.

To bi opet moglo da znači da su ideje, čak i ozbiljne namjere da novu vlast sačinjavaju takozvani stranački nacionalni blokovi, stavljene na čizmu. Tek to znači za ovu zemlju odlazak u budućnost, a ne povratak u prošlost što bi se i realno desilo. Drugim riječima, za očekivati je da će u koaliciji na državnom nivou biti SDP, SDA, SNSD-SDS, HSP i Narodna stranka radom za boljitak. Te stranke bi potom svoju najbolje i najstručnije kadrove kandidovale za najodgovornije funkcije u državnoj izvršnoj vlasti. Time bi se izbjeglo ono što se dogodilo nakon izbora 2006. godine – da stranke koje su u koaliciji u državnu vlast instaliraju svoje ljude zadužene za blokade.

Predsjedništvo HSP-a jučer je saopštilo da nastavlja razgovore sa SDP-om o učešću u izvršnoj vlasti. Istovremeno je kazano da će učiniti sve da zadrži koaliciju sa HDZ-om 1990 kako bi zajedno bili dio izvršne vlasti.

"Najveću saglasnost postigli smo sa SDP-om kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, povratka Hrvata u Republiku Srpsku i stvaranju društva jednakih mogućnosti kako za konstitutivne narode tako i za sve građane BiH", kazao je predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić.

On je jučer decidno kazao da HSP neće pod kišobran HDZ-a Dragana Čovića.

24sata