Srđan Blagovčanin: Vrhovi vlasti su korumpirani

Iza "Transparency Internationala" ne stoji politički centar moći, kaže u intervjuu za "Dnevni avaz" Srđan Blagovčanin, izvršni direktor organizacije koja ovih dana obilježava deset godina rada u BiH, odgovarajući na optužbe glavnog državnog tužioca Milorada Barašina.

Blagovčanin kaže da je ova godišnjica dobra prilika za sumiranje rada, ali da velikih iskoraka u borbi protiv korupcije nije bilo.

Na dnu liste

– Poslije deset godina djelovanja "Transparency Internationala" država ima solidan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i strateške dokumente. Ali, danas, kao i prije, postoji problem implementacije. BiH je ponovo na dnu liste evropskih zemalja po indeksu korupcije, zajedno s Kosovom.

Kažete da imamo dobre zakone, vlasti, znači, imaju mehanizme, ali mi ipak tonemo u korupciju. Šta nam to govori?

– To pokazuje nespremnost lidera i vladajućih političkih partija da se uhvate ukoštac sa tim problemom. Usvajanje zakona je važno, ali samo kao prvi korak. Bez provođenja problemi se neće rješavati. U BiH postoji najopasniji vid korupcije, politička korupcija na najvišim razinama vlasti. Tu treba tražiti razlog. Političko rukovodstvo involvirano je u koruptivne aktivnosti. Apsurd je očekivati političku volju i akciju od ljudi koji su u to umiješani.

Izvještaj Evropske komisije naveo je da korupcija "prevladava u BiH"…

– Upravo tako. Kada se vidi jasan napredak u regionu, postaje očiglednije koliko BiH zaostaje. Uzmite primjer Agencije za borbu protiv korupcije, koja još nije uspostavljena, a zakon je donesen prošle godine u decembru. Apsolutno ne možemo biti zadovoljni procesuiranjem korupcije. Imamo samo simboličan broj presuda, i to uslovnih. To je, zapravo, promoviranje korupcije, a ne prevencija. Istrage traju beskonačno.

Naravno, postoje objektivni problemi, ali postoji ogroman politički pritisak na pravosudne institucije. Svakodnevno se čuju zahtjevi za ukidanje tih institucija na državnom nivou i teško je djelovati u takvom okruženju.

Spominjete pravosuđe. Glavni tužilac Milorad Barašin nedavno je izjavio na jednoj televiziji da iza vas lično stoji politički centar te da će on, kada dođe vrijeme, otkriti koji. Kako to komentirate?

– Radilo se o sugestivnom i tendencioznom pitanju novinara. Naravno, nije posao Državnog tužilaštva da daje takve izjave i ocjene, jer to ima određenu težinu. Mi smo danas (jučer, op. a.) imali diskusiju s glavnim tužiocem i složili se da postoje politički pritisci na pravosuđe i da vađenje nekih stvari iz konteksta i optuživanje "Transparencyja" neće riješiti problem.

 Hoćete da kažete da je Barašin odustao od onoga što je rekao?

– Mislim da se radilo o krivoj interpretaciji. Takav sam utisak stekao.

Ipak, ostaje pitanje ima li neki politički centar moći iza Vas?

– Koliko ja znam, ne stoji nikakav politički centar. Da stoji, valjda bih ja to znao.

Kako se finansira rad "Transparencyja"?

– Na projektnoj bazi, i to od međunarodnih fondova. Oslanjamo se na donatore, primjerice vlade Njemačke, Velike Britanije, Norveške, SAD i Evropske unije.

Dvoličnost lidera

Kako komentirate aferu "Wikileaks", koja već danima trese globalnu političku i diplomatsku scenu?

– Tu postoji nekoliko nivoa, od kojih se jedan tiče pitanja koliko je objavljivanje tih dokumenata u suprotnosti s pravnim propisima SAD. To je manje značajno. Pitanje legitimiteta takvog čina daleko je važnije. Ovo se moralo desiti prije ili kasnije, zbog globalizacije i rasta i razvoja informacione tehnologije. Mislim da je pozitivno za razvoj demokratičnosti, jer građani trebaju znati sve što se dešava. Kakve će to posljedice imati za međunarodne odnose i diplomatiju, ostaje da se vidi.

Hoće li ovo imati posljedice po domaću političku scenu i pitanje transparentnosti rada u BiH?

– O BiH do sada nije objavljen veliki broj informacija, što ne znači da neće. Ne očekujem velike posljedice, ali mislim da je važno da dokumenti o BiH isplivaju. Ako se to desi, postat će jasna i vidljiva sva dvoličnost političkih lidera u Bosni i Hercegovini.

Nema zakona o zaštiti "zviždača"

Kada će se kod nas desiti Wikileaks, odnosno pojaviti se tzv. zviždači koji će razotkriti korupciju koja neupitno postoji?

– Problem je što BiH nema zakon o zaštiti "zviždača", a s druge strane kod nas to neće biti u elektronskoj formi. Ali, to će se početi dešavati. Postoji veliki broj ljudi u institucijama države koji želi otvoreno govoriti, ali strah od gubitka posla ili narušavanja fizičkog integriteta je prisutan i zato se moraju zaštititi oni koji prijavljuju korupciju.

Avaz