(…) Uistinu, u tijelu ima jedan komad mesa koji, ako bude dobar, cijelo tijelo biva dobro, a ako se pokvari, cijelo tijelo biva pokvareno. To je srce.” (Muslim)
Časni Kur’an, Vječna Knjiga, Knjiga je koja vodi ka vjerovanju u Boga, ne ostavlja prostora za sumnju. Čitajući Časni Kur’an vidjet ćete i osjetiti ajete prepune nadnaravnosti – među tim nadnaravnostima je i znanstveni i’džaz .
Živimo u doba nauke, a Kur’an – kako je to oduvijek i bilo – izazov je ovoj naučnoj eri jer sadrži naučne činjenice koje su objavljene prije više od hiljadu godina. U Časnom Kur’anu možete pronaći naučni i’džaz koji se odnosi na sve naučne discipline. Ove nadnaravnosti su sredstvo putem kojeg se dokazuje da je Časni Kur’an Božija knjiga. Među novootkrivenim i’džazom u Časnom Kur’anu je ono što je u nauci poznato kao memorija ćelija. U okviru našeg kraćeg druženja, aktuelizirat ćemo sljedeće ajete i razmisliti o skrivenim značenjima u njima, zatim ćemo ih usporediti sa novootkrivenim činjenicama u vezi memorije ćelija. To su ajeti Časnog Kur’ana koji zaslužuju da se o njima promišlja. Bog (Allah) kaže u Časnom Kur’anu, u prijevodu značenja:
“Pravi vjernici su samo oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im učvršćuju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.” (Al-Anfal, 2)
Ovaj veličanstveni ajet je znak koji upućuje na to kako srce radi. Mnogi naučnici kažu da je srce samo krvna pumpa i da nema ništa sa emocijama i osjećajima.
Allah, dž.š., također, kaže, u prijevodu značenja:
“One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah pomene, smiruju – a srca se, doista, kad se Allah pomene smiruju!” (Ar-Rad, 28).
“Da bi ono što je šejtan ubacio učinio iskušenjem za one čija su srca bolesna i za one čija su svirepa – a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi – i da bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur’an istina od Gospodara tvoga, pa u nj povjerovali i da mu srca njihova budu sklona. A Allah će vjernike, doista, na pravi put izvesti.” (Al-Hadž, 53-54)
“Zar je isti onaj čije je srce Allah učinio sklonim islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga (kao onaj koji je neosjetljiva srca)? Teško onima čija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi! Allah objavljuje najljepši govor, Knjigu sličnu po smislu, čije se pouke ponavljaju, zbog koji podilazi jeza one koji se Gospodara svoga boje, a kada spomene ime Allahovo, kože njihove i srca njihova se smiruju. Ona je Allahov pravi put na koji On ukazuje onome kome On hoće; a onoga koga Allah ostavi u zabludi niko na pravi put neće moći uputiti.” (Az-Zumar, 22-23)
“Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici.” (Al-Hadid, 16)
Iz svih gore navedenih ajeta možemo razumjeti da je srce daleko više od obične krvne pumpe – ono ima udjela u percepciji, spoznaji i emocionalnim procesima kao što su strah i ljubav. U redovima koji slijede dokazat ćemo, u skladu sa znanstvenim dokazima i uz pomoć kazivanja iz zapadnih medija, objavljenih u najpoznatijim novinama i časopisima, da srce nije samo pumpa, što će nas dovesti do zaključka da je Kur’an knjiga od Allaha Koji zna sve tajne u srcima.
29. maja 1988. urađena je uspješna transplantacija srca i pluća jednoj ženi po imenu Claire Sylvia. Srce i pluća su uzeti od 18-ogodišnjeg muškarca koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći. Nakon oporavka Claire se počela ponašati kao muškarac i jesti neka jela koja prije nije mogla podnijeti kao što su zelena paprika, pivo i piletina. Kad je upoznala porodicu tog čovjeka, oni su konstatirali da je “njeno ponašanje potpuno isto kao i ponašanje njihovog sina!”
Neki naučnici ignoriraju ovo kazivanje; drugi ga uzimaju kao dokaz za ono što se danas naziva Cell Memory (memorija ćelija). Dakle, šta je to Cell Memory? Teorija ćelijskog pamćenja kaže da svaka ćelija u našem tijelu sadrži informacije o našoj osobnosti i našoj historiji, i ne samo to, već i da svaka ćelija ima svoj način razmišljanja.
Dakle, u skladu s time, prilikom transplantacije nekog organa iz jedne osobe u drugu, ćelije tog organa prenose svu njegovu memoriju u novo tijelo, a implantacijom više od jednog organa javlja se veći broj ćelija koje sadrže obimniju memoriju. Dr. Kandis Burt (autor knjige Passion Molecules) otkrio je da ćelije u ljudskom tijelu razmjenjuju poruke jedna s drugom putem kratkog lanca aminokiselina za koje se u prošlosti smatralo da se mogu naći samo u mozgu, ali sada je dokazano da se nalaze i u drugim unutrašnjim organima kao što su srce i ostali vitalni organi te da pamćenje (određenih stvari) nije pohranjeno samo u mozgu, nego je sačuvano i u ćelijama unutrašnjih organa i u ćelijama naše kože.
Dr. Andre Armour ponudio nam je još jedan koncept 1991. godine izjavivši da postoji mali mozak u srcu koji se sastoji od mreže nervnih ćelija, proteina i pratećih ćelija. Sve ove stvari funkcioniraju nezavisno od mozga i šalju informacije u mozak, a kao rezultat toga on smatra da će nervne ćelije transplantiranog srca slati signale iz vlastite pohranjene memorije u mozak nove osobe.
Paul Persil, naučnik u oblasti neuroimunologije (autor knjige Heart Code), proveo je istraživanje 2002. pod naslovom Promjene u ponašanju primatelja nalik donatoru. Istraživanje je provedeno na 74 slučaja, uključujući i 23 transplantacije srca, u vremenskom rasponu od 10 godina; u nekim slučajevima otkrio je stvari u koje je bilo teško povjerovati!
Slučaj prvi:
18-ogodišnji mladić, koji je volio poeziju, muziku i pjevanje poginuo je u saobraćajnoj nesreći. Njegovo srce je presađeno u 18-ogodišnju djevojku, operacija je bila uspješna. Nakon oporavka djevojka je upoznala roditelje preminulog mladića. Na njihovo iznenađenje ona je slušala istu muziku i pjevala istu pjesmu koju je on nekada slušao. Otpjevala je pjesmu do kraja, iako je nikad prije nije čula od umrlog!
Slučaj drugi:
47-ogodišnjem bijelcu urađena je transplantacija srca 17-ogodišnjeg afroamerikanca. Nakon operacije primatelj je bio iznenađen jer mu se počela sviđati klasična muzika. Kasnije je otkrio da je njegov donator, također, volio tu vrstu muzike!
Slučaj treći:
Nakon što je mladić imao transplantaciju srca, otkrio je da je počeo koristiti čudnu riječ koju prije nije upotrebljavao. Pošto je upoznao ženu donatora saznao je da su ona i njen suprug međusobno koristili ovu riječ kao znak koji indicira da je sve u redu!
Slučaj četvrti:
Transplantacija srca izvršena je na osmogodišnjoj djevojčici. Srce je preuzeto od desetogodišnje djevojčice, koja je smrto izbodena u prsa (srce joj je ostalo neozlijeđeno). Dva mjeseca nakon što je dobila srce, počela je proživljavati strašne noćne more. Počela je opisivati nekoga ko izlazi iz sjene i probada je hladnim oružjem. Došla je do tog momenta – u svojim snovima – kad je, ustvari, mogla vidjeti tog čovjeka. Ona ga je identificirala i rekla policiji gdje da ide po njega. U toku hapšenja čovjek je priznao ubistvo.
Djelovanje srca na mozak :
Naučnici su oduvijek bili mišljenja da srce reagira na signale koji dolaze iz mozga, ali sada su otkrili da je u pitanju dvosmjerno dinamičan odnos.
Srce šalje signale mozgu u mnogim oblicima kao što su i:
1 – Neurološki putem električnih impulsa.
2 – Hemijski putem hormona i neurotransmitera.
3 – Fizički putem transverzalnih talasa.
Nastaviće se…