Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin
Alejkemu selam! Vi izdvojite zekat na imovinu koju trenutno posjedujete, ukoliko dostiže iznos zekata, a kada dobijete Vaš dio nasljedstva, onda izdvojite zekat i na taj dio ukoliko dostiže iznos nisaba. (Izvor: www.rijaset.ba, pitanja i odgovori)
Protivljenje Božijoj odredbi
Kakav je šarijatski status osobe koja se protivi Božijoj odredbi, i to ispoljava na različite načine?
Muhamed ibn Salih el-‘Usejmin
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova i neka su Božiji mir i blagoslov na Poslanika, Muhammeda, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovu porodicu i časne ashabe i sve one koji ih budu slijedili u dobročinstvu do Sudnjega dana. Vjerovanje u Allahovu odredbu dobra i zla, i znanje da ono što nas je snašlo, nismo mogli izbjeći, i ono što nas je mimoišlo, nije nas nikako moglo snaći, spada u osnove (fundamente) islamskog vjerovanja. Musliman čvrsto vjeruje da je sve u Božijim rukama, i da sve što mu se odgodi, od dobra ili zla, ima svoju mudrost i obrazloženje, koji su samo Njemu Uzvišenom podrobno poznati. Shodno tome, nedaće s kojima Allah, dželle šenuhu, iskušava ljude, možemo podijeliti u dvije vrste: nedaće putem kojih Allah, dželle šenuhu, čisti čovjeka od grijeha i pogreški kojima je svakodnevno izložen i usmjerava ga u pravcu popravljanja vlastitog stanja (duhovnog i moralnog), a o čemu, između ostalog kazuju riječi Uzvišenog, u prijevodu značenja: ”Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.” (Eš-Šura, 30.); kao i riječi: ”Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.” (Er-Rum, 41.), i nedaće putem kojih Allah, dželle šenuhu, podiže čovjekov stepen (deredžu) kod Sebe, dželle šenuhu, i daje mu priliku da dostigne deredžu sabra (strpljivosti), za koju je On pripremio posebnu nagradu, i zbog koje će On, one koji se budu okitili ovim svojstvom, ”bez računa nagraditi”, kao što nam to sugerira jet iz sure Ez-Zumer: ”Reci: “O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! One koji na ovom svijetu dobra djela budu činili čeka nagrada, a Allahova zemlja je prostrana; samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni.” (prijevod značenja, Ez-Zumer, 10.). U ovu vrstu spadaju nedaće koje su pratile Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kroz cijeli period njegovog poslaničkog života. I kada je bio bolestan, to je bila bolest za dvojicu ljudi, i sva ostala iskušenja na koja je nailazio bila su samo iz jednog razloga – postizanja najvećih stepeni pobožnosti i strpljivosti, što je on i ostvario. Bio je najstrpljiviji u pokornosti Allahu, dželle šenuhu, u ostavljanju onoga što je On zabranio i u iskušenjima. Slijedom prethodno kazanog jasno proizilazi da je strpljivo podnošenje Božije odredbe stroga vjerska dužnost, a bilo kakvo negodovanje i protivljenje tome ukazuje na manjkavost čovjekovog vjerovanja u Božiji rububijjet – apsolutnu vlast, moć i upravljanje. Jedna od nužnih posljedica Božijeg apsolutnog rububijjeta je i ta da On radi šta hoće, On svoga roba iskušava onako kako On to želi, ali ga i nagrađuje ukoliko se strpi na tim iskušenjima, nadajući se Njegovoj nagradi. Neki učenjaci su ljude, u njihovom odnosu prema iskušenjima i nedaćama, podijelili u četiri kategorije. Prva kategorija su oni koji se protive Božijoj odredbi i iskazuju otvorenu srdžbu spram iskušenja koje ih je zadesilo, bilo srcem, riječima ili djelom, što je strogo zabranjeno (haram). Srčano protivljenje ogleda se u tome da čovjek smatra da mu je Allah, dželle šenuhu, samim time što ga je iskušao, nanio nepravdu i da osobe poput nje ne zaslužuju takav tretman kod Boga. Ovo je izuzetno opasna stvar, i njenog vlasnika izlaže očitoj propasti, a o čemu govori sljedeći ajet: ”Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak.” (Prijevod značenja, El-Hadždž, 11.). Verbalno protivljenje Božijoj odredbi ogleda se u paganskim naricanjima, žalopojkama i kuknjavi, i svemu onome što nedvosmileno ukazuje na čovjekovo negodovanje, suprostavljanje i opiranje Božijioj volji i određenju. Fizičko protivljenje ogleda se u trganju odjeće, udaranju po licu, čupanju kose i sl. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se odrekao onih koji tako postupaju, rekavši: ”Nije od nas onaj koji trga odjeću, udara se po licu i nariče kao što nariču pagani.” Dakle, protivljenje Božijoj volji i odredbi je zabranjeno i spada u velike grijehe, a najgori oblik protivljenja je ono koje potiče iz srca. Druga kategorija su oni koji sve to strpljivo (stoički) podnose, nadajući se Allahovoj nagradi. Svjesni su da strpljenje, u ovom slučaju, nema alternativu, bez obzira na težinu i obim iskušenja i nedaće. Jer nasuprot strpljenju može stajati jedino srdžba, negodovanje i protivljenje, a to je, kako smo pojasnili, veliki grijeh. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je naredio ženi, čije je dijete bilo na umrlu, a ona ga je prije toga zamolila da prisustvuje ukopu, da se strpi i nada Allahovoj nagradi. Treća kategorija su oni koji su potpuno zadovoljni Allahovom odredbom. Postoji razilaženje među islamskim učenjacima oko toga da li je zadovoljstvo Božijom odredbom i iskušenjima obaveza (vadžib) ili je na stepenu pohvalnog djela. Ispravno je da je to boguugodan čin, ali ne i obavezan, jer predstavlja viši stepen u odnosu na strpljivost. Osnovna razlika između strpljenja i zadovoljstva je u tome što strpljenje ne isključuje prezir srca prema iskušenju i nedaći, i veću naklonjenost ka blagostanju i normalnom životnom toku, dok zadovoljstvo znači prihvatanje iskušenja onakvim kakvo ono jeste, i gledanje na stanje blagostanja i iskušenja potpuno ravnopravno, bez preferiranja bilo kojeg od njih, s obzirom da je iskušenje samo nužni produkt Božijeg postupanja i da je čovjek, u oba slučaja, samo Božiji rob. Moguća je i prihvatljiva pretpostavka da zadovoljna i predana osoba na iskušenje gleda kao na potencijalni kapital, kojeg će ”unovčiti” na Sudnjem danu, budući da je Allah, dželle šenuhu, obećao onima koji se strpe na iskušenjima oprost grijeha i veliku nagradu, te da se na osnovu te računice kazna pretvara u nagradu, a bol u užitak. Četvrta kategorija su oni koji kada ih snađe kakvo iskušenje zahvaljuju Allahu, dželle šenuhu, da li zbog toga što ih je sačuvao težeg i većeg iskušenja ili zbog toga što je bol iskušenja, bez obzira koliko čovjek živio, kratak i prolazan, a nagrada koju je Allah, dželle šenuhu, pripremio za strpljive i zahvalne vječna i neprolazna. Nije nužno da se ova zahvala desi odmah, pri prvom udarcu, štaviše to je u koliziji sa ljudskom naravi, ali je realno očekivati da se čovjek, nakon razmišljanja i pomnog analiziranja cjelog slučaja, ipak povuče i naknadno iskaže zahvalnost, pretpostavljajući da mu se moglo desiti nešto znatno gore i po njegovu vjeru kobnije. Stepen zahvalanosti, je, bez ikakve sumnje, najveći stepen kojeg čovjek može postići u odnosu prema iskušenjima i nedaćama. A Allah najbolje zna! (Izvor: www. almoslim.net)
Zekat na nakit
Esselamu alejkum! Moje pitanje se odnosi na zekat na zlato. Imam nakit, nešto od toga nosim a nešto ne. Kako da znam koliki zekat moram dati jer taj nakit uglavnom nije čisto zlato i u sebi ima kamenja, neko je vrijedno a drugo nije. Koliko sam upoznata, zekat se ne daje na bisere, ali molim da mi potvrdite.
Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin
Alejkemu selam! Zekat na zlatni nakit je obavezan u našem mezhebu ako njegova težina iznosi 91,6 grama i više. Ako zlato preteže u odnosu na druge primjese, u obzir se uzima preovlađujući elemenat (zlato). Na biser i ostali nakit od dragog kamenja ne daje se zekat osim ako se s njim trguje, kada se tretira kao trgovačka roba. (Izvor: www.rijaset.ba, pitanja i odgovori).
Musafir i skraćivanje namaza
Esselamu alejkum. Ja sam stalno nastanjen u sarajevu, a mjesto rada i privremenog boravka tokom radnih dana je Banja Luka. U banjaluku krećem ponedjeljkom ujutro, a vraćam se petkom prije džuma namaza. Da li mogu ili da li trebam da skraćujem namaze dok boravim u Banja Luci?
Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin Alejkemu selam! Ako imate smještaj u Banja Luci i potreban komoditet za normalno obavljanje namaza, nema potrebe za skraćivanjem namaza dok boravite tu na radu. Praktično, više provodite vremena u Banja Luci nego u Sarajevu. Trebate skraćivati četverorekatne namaze samo tokom putovanja između Sarajeva i Banja Luke. (Izvor: www.rijaset.ba, pitanja i odgovori).