Ko iz Srbije ili Makedonije želi da uđe u EU, njemu nije potrebna viza. Bezvizni režim za ove države na snazi je od kraja 2009. Ipak, jednostavnu mogućnost dolaska ne koriste samo turisti, nego i oni koji podnose zahtjev za politički azil. To čine uglavnom građani romske nacionalnosti iz ove dvije zemlje. Broj zahtjeva za azil državljana iz Srbije se stalno povećava. U julu ih je bilo 129, a u septembru čak 800. U istom periodu broj azilanata iz Makedonije se povećao sa 107 na 521, prenosi “Spiegel”.
U prvih devet mjeseci ove godine iz ove dvije balkanske države u Njemačku je stiglo 3000 građana koji su podnijeli zahtjev za dobijanje dozvole boravka na osnovu azila. Ove zahtjeve njemačke vlasti u pravilu odbijaju kao neosnovane. Ministri unutrašnjih poslova njemačkih saveznih zemalja strahuju da bi mogao uslijediti pojačan priliv osoba ronmske nacionalnosti sa jugoistoka Evrope.
Dačić već opomenut
Ministrica za evropska pitanja u vladi Bavarske, Emilia Müller, već je zatražila od srbijanskog ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da zaustavi talas azilanata. Ona je istakla kako će zahtjevi onih koji dolaze u Njemačku po toj osnovi biti odbijeni, jer u Srbiji nema progona građana na političkoj osnovi.
Ipak, po ulaganju zahtjeva za azil, Njemačka država je dužna da tim ljudima obezbijedi smještaj i izdržavanje. Prije šest nedjelja su njemačke vlasti donijele odluku da se ukine državna pomoć od 400 eura za odrasle i 200 za djecu u slučaju građana Srbije i Makedonije koji se odluče na povratak. Došlo se do zaključka kako se “ne može isključiti da je razlog dolaska upravo bila ta pomoć koja se isplaćivala povratnicima”.
Strahuje se od novog talasa kad padne “vizna zavjesa” za BiH i Albaniju
Policija je osim toga zabilježila porast stope kriminaliteta. Eksperti strahuju da bi problem mogao da se pogorša kada na snagu stupi bezvizni režim za BiH i Albaniju. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere, koji je ionako rekao da je uz veliku rezervu glasao za uvođenje bezviznog režima za ove dvije zemlje, tvrdi da će situacija biti pomno praćena.
Smještajni objekti za azilante su već sada pretrpani. “Pritisak je veliki”, potvrđuje glasnogovornik hamburškog Ureda za strance. U saveznoj zemlji Nord Rhein Westfallen već razmišljaju da u Bilefeldu otvore novi centar za smještaj azilanata zbog “enormnog povećanja broja ljudi koji pristižu”. U saveznoj zemlji Sachsen je jedna prazna kasarna već preuređena da posluži u tu svrhu. Oko 300 Roma koji su stigli iz Makedonije očito su predstavljali “zadnju kap u čaši” u Chemnitzu. Oni će biti prebačeni u druge gradove.
Ministri unutrašnjih poslova saveznih zemalja i savezni ministar De Maiziere o prilivu azilanata iz jugoistočne Evrope će raspravljati naredne sedmice u Hamburgu. Probleme sa azilantima sa jugoistoka Evrope nemaju samo vlasti u Njemačkoj. Sličan trend je zabilježen i u Švedskoj, Belgiji, Holandiji i Austriji.
Dw