Republikanci osvojili Predstavnički dom, demokrati sačuvali Senat
Opozicijski republikanci osvojili su uvjerljivu većinu na izborima za Predstavnički dom američkog Kongresa, dok su demokrati uspjeli sačuvati minimalnu većinu u Senatu, prema nepotpunim rezultatima kongresnih i guvernerskih izbora održanih u utorak.
Dosadašnji rezultati pokazuju snažan pomak udesno u cijeloj zemlji, čemu je pridonio i uspjeh 20-ak republikanskih kandidata koje je podržao konzervativni pokret Tea Party. No, demokrati su uspjeli dobiti neke vrlo tijesne utrke, te su uz pobjedu čelnika senatske većine Harryja Reida u Nevadi, uspjeli zadržati većinu u Senatu, a time i djelomičnu kontrolu nad zakonodavnim procesom u Kongresu.
Na glasanju za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa republikanci su osvojili 234 mjesta, demokrati 180, a rezultat za 21 mjesto još nije odlučen, izvijestile su američke TV mreže.
U glasanju za 37 od 100 mjesta u Senatu demokrati su zadržali minimalnu većinu s 51 mjestom, republikanci su osvojili 47, a dva mjesta još nisu odlučena.
Predsjednik Barack Obama, čije je nekadašnje mjesto u Senatu zauzeo republikanac Mark Kirk, nazvao je kongresmena Johna Boehnera iz Ohaja, vjerojatnog novog predsjednika Predstavničkog doma, te mu čestitao na uspjehu Republikanske stranke i izrazio nadu da će naći “zajednički interes” u budućoj kohabitaciji.
“Diljem zemlje, upravo sada, svjedoci smo odbacivanja Washingtona, odbacivanja velike vlade i odbacivanja političara koji odbijaju slušati ljude”, izjavio je Boehner u utorak navečer.
Bijela kuća je najavila da će povodom izbora predsjednik Obama u srijedu održati konferenciju za novinare.
Republikancima je bilo potrebno osvojiti 39 mjesta koja su do sada držali demokrati da preuzmu kontrolu u Predstavničkom domu, a dosadašnji rezultati govore da su osvojili više od 50 mjesta.
Mnogi dugogodišnji demokratski zastupnici izgubili su mjesta u Predstavničkom domu, a deseci demokrata izabranih u taj dom 2008. zajedno s izborom predsjednika Obame u Bijelu kuću izbačeni su na valu nezadovoljstva birača. Podjednako loše rezultate zabilježili su liberali, umjereni i konzervativni demokrati.
Analitičar instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew Centar, Andrew Kohut, ocijenio je da presudnu odluku odigrao “jaz u entuzijazmu” birača, jer su prema izlaznim anketama konzervativci imali snažan odziv, dok su mladi birači i Amerikanci afričkog porijekla znatno podbacili u usporedbi s 2008. godinom kada je njihov izlazak na birališta bio ključan za pobjedu Obame.
Kandidati koje je podržao pokret Tea Party – Rand Paul, Marco Rubio i Roy Blunt – osvojili su utrke za Senat u Kentakiju, Floridi i Misuriju. Uspjeh je zabilježilo i 13 kandidata Tea Partyja za Predstavnički dom, te dva kandidata na izborima za guvernere saveznih država.
Diljem SAD-a biralo se 37 od 50 guvernera, te zastupnici zakonodavnih tijela saveznih država. U tijesnoj utrci u Ohaju republikanac John Kasich pobijedio je demokratskog guvernera Teda Stricklanda.
U Kaliforniji je politički veteran demokrat Jerry Brown porazio republikansku kandidatkinju milijarderku Meg Whitman, koja je u kampanju uložila vlastitih 160 milijuna dolara.
Republikanci su osvojili još nekoliko guvernerskih mjesta u Tenesiju, Kanzasu, Mičigenu i Oklahomi, gdje je kongresnica Marija Fallin postala prva žena guverner. Susana Martinez, republikanska kandidatkinja latinoameričkog porijekla, pobijedila je u izboru za guvernera Novog Meksika.
U Južnoj Karolini, birači su za guvernera izabrali Nikki Haley, republikanku indijskog porijekla s potporom pokreta Tea Party.
Demokrati su zadržali guvernerska mjesta u Koloradu, Masačusetsu, Merilendu, Novom Hempšajru i Njujorku.
Republikanci su zadržali većinu u državnim kongresima u Alabami, Arizoni, Džordžiji, Ajdahu, Nebraski, Nevadi, Južnoj Karolini, Južnoj Dakoti, Teksasu i Juti.
Demokrat Andrew Cuomo osvojio je položaj guvernera države Njujork, koje je nekada obavljao njegov otac Mario.
Rezultati nacionalnih izlaznih anketa, koje je analizirao institut Pew pokazali su da 41 posto birača koji su glasali u utorak sebe naziva konzervativnima, prema od 32 posto na izborima 2006. i 34 posto na izborima 2008. godine. Biračko tijelo bilo je i starije u prosjeku, s 25 posto birača sa 65 ili više godina, što je povećanje od 16 posto prema 2008. godini.
Čak 73 posto birača kazalo je da ne odobrava rad Kongresa. Gospodarstvo je najvažnije pitanje s kojim se suočava SAD, prema 62 posto birača. Čak 88 posto birača reklo je da stanje gospodarstva kao “nije dobro” ili je “loše”, dok je 42 posto kazalo da financijski stoje “lošije nego prije dvije godine”.
Usprkos financijski teškim vremenima, ovogodišnja je kampanja za kongresne izbore bila najskuplja u povijesti SAD-a, s procijenjenom potrošnjom oko četiri milijarde dolara.
Fena
