Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske /RS/ Nebojša Radmanović smatra da jedan od prioriteta u narednom četvorogodišnjem mandatu ove institucije treba da bude agresivnije rješavanje otvorenih pitanja koje BiH ima sa Srbijom i Hrvatskom.“Vrijeme je da u narednom četvorogodišnjem periodu konkretnije rješavamo pitanja imovine, granice i tako dođemo do zaokruženog ciklusa riješenih dobrosusjedskih odnosa”, izjavio je Radmanović u intervjuu Srni i istakao da to ima veze i sa evropskim putem, jer su dobrosusjedski odnosi važan uslov za prijem u EU.
Prema njegovom mišljenju, “sitne izjave bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Željka Komšića pokvarile su krupne stvari u odnosima između BiH i Srbije”.
“Srbija pokazuje dobru volju prema BiH, pruža ruku prema Sarajevu i to ne smijemo ispustiti. Ne trebaju nam izjave i pojedinci koji će da pokvare krupne odnose”, poručio je Radmanović.
Kada je riječ o ustavnim promjenama, Radmanović je istakao da do korjenitih promjena Ustava neće doći, jer za to ne postoji raspoloženje u BiH: “Ustav BiH ne treba mijenjati uopšte u onom dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH kad je riječ o njegovom sastavu, funkcionisanju i ovlaštenjima, odnosno ono i dalje treba da se sastoji od tri člana i da postoji rotaciji na mjestu predsjedavajućeg. To u potpunosti treba da ostane isto”.
Prema njegovom mišljenju, sadašnji Ustav BiH nije smetnja dobrom funkcionisanju BiH, već su to ljudi izabrani na funkcije koji neće da se dogovaraju nego hoće u startu da mijenjaju Ustav, a ne da provode ono zbog čega su izabrani.
Osvrćući se na izbor novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Radmanović je rekao da smatra da na ovoj funkciji treba da bude Hrvat iz političke partije koja je dobila najveće povjerenje hrvatskog naroda u BiH i da je to potrebno zbog funkcionisanja BiH, stabilnosti i ravnopravnost.
Izbor predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH zavisi od dogovora političkih partija u BiH, napomenuo je Radmanović i ističe da Predsjedništvo BiH ima toliko odgovornosti da se neće upustiti u priču da imenuje nekoga ko neće imati podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Radmanović od druga dva člana Predsjedništva BiH očekuje da vode računa da je budžet BiH, prema zakonu, isključivo namijenjen za finansiranje bosanskohercegovačkih institucija, a nije razvojni i socijalni, mada se mora voditi računa o pitanjima iz ove dvije oblasti za koje su, ipak, nadležni entiteti.
“Budžet BiH ne može da neograničeno raste, jer to ide na štetu entiteta, a time i građana”, poručio je Radmanović. On je potvrdio da se već kasni sa zakonskim rokovima za budžet, ali i istakao da se to još može stići ako do Nove godine bude konstituisana Parlamentarna skupština BiH.
Govoreći o problemima u radu Ministarstva inostranih poslova /MIP/ BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u proteklom periodu, Radmanović je ukazao da je poremećen ključni princip ravnopravnosti u BiH što može da ima dalekosežne posljedice, te da to treba što prije poboljšati.
Radmanović kaže da pripada onima koji misle da mora biti održan referendum o tome da li BiH treba da postane članica Natoa, kada za to dođe vrijeme.
“Put u članstvo u Nato je spor i dalek, jer mi još nismo ni u MAP-u u potpunosti, a iskustva susjednih zemalja pokazuju da su one bile i više godina u ovom programu. Kada dođe do toga, ako se procijeni da je raspoloženje većine naroda protiv članstva u ovom vojnom savezu, a ono u Republici Srpskoj sada jeste tako, onda političari moraju da traže da bude održan referendum”, rekao je Radmanović u intervjuu Srni.
Srna
