Opet se gradi samo 20 kilometara autoputa godišnje

Direktor Federalne direkcije za autoceste Erdal Trhulj u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o najznačajnijim aktivnostima Direkcije u prvih devet mjeseci ove godine, planovima za naredni period, raspisivanju novih tendera za radove na izgradnji dionica, zatim o načinu finansiranja novih dionica na Koridoru 5C…

Koje su najznačajnije aktivnosti Direkcije u prvih devet mjeseci ove godine?

– U prvih devet mjeseci ove godine praktično smo nastavili kontinuitet radova koji su se događali u protekle četiri godine. U tom
periodu nastojali smo završiti prvi ciklus koji je podrazumijevao, između ostalog, uvođenje cestarine i akcize na gorivo, dobijanja kredita od
međunarodnih evropskih institucija, formiranje Javnog preduzeća (JP) Autoceste Federacije BiH, izradu projektne dokumentacije za sljedeće
dionice, te pripremu za građenje.

Inače, ova godina je karakteristična i po tome što je u njoj prvi ciklus radova završio, a drugi počeo. Naime, u maju ove godine počele su izgradnje dionica Kakanj – Drivuša i Kakanj – Bilješevo, a u avgustu izgradnja dionice Bilješevo-Gorica, Tunel vijenac. Prije petnaestak dana potpisan je i ugovor za izgradnju dionice od Gorice do Drivuše.

Drugi ciklus će, također, trajati četiri godine, odnosno do avgusta 2014. godine, kada treba da bude završeno 80 kilometara autoceste.

Šta podrazumijeva drugi ciklus aktivnosti na pripremi i ugovaranju radova za nove dionice?

Taj ciklus prvenstveno podrazumijeva izgradnju pet prioritetnih dionica. Zapravo, prije dvije godine u planu je bila izgradnja četiri prioritetne dionice: Svilaje – Odžak, Vlakovo – Tarčin, Kakanj – Drivuša i Počitelj – Bioča, ali tome je dodata i zenička obilaznica, pošto smo za ovu dionicu dobili dio sredstava od Kuvajtskog fonda.

Paralelno s drugim ciklusom, napravljena je finansijska projekcija koja pokazuje da će izgradnjom četiri dionice prihodi Direkcije od cestarine, akcize i zemljišta iznositi minimalno 79 miliona eura, ali i da obaveze po kreditima, vraćanja kamata i glavnice, te troškovi poslovanja u najlošijoj varijanti ne mogu biti veći od 54 miliona eura godišnje.

To znači da će od izgradnje četiri dionice ostajati minimalno 25 miliona eura, a mnogo je realnije očekivati između 30 i 35 miliona eura godišnje. Ovo nam daje za pravo da već razmišljamo o novim kreditnim zaduženjima. Inače, kredite smo dobili na osnovu ekonomskog interesa, odnosno oni su od interesa za društvenu zajednicu.

Evidentno je da su sva kreditna zaduženja u potpunosti servisirana od strane budućeg JP “Autoceste Federacije BiH” i da ni u kojoj mjeri neće opteretiti budžet FBiH. Međutim, smatram da će se budžet Federacije BiH, nakon što izmiri obaveze koje ima u 2011. i 2012. godini, uključiti u novo finansiranje izgradnje mreža autocesta i brzih cesta, čime bi se stvorili preduslovi za izgradnju blizu 30 do 35 kilometara godišnje, što bi realno i bio maksimalan finansijski kapacitet BiH. Bilo kakvo dalje ubrzavanje može samo biti kontraproduktivno.

Moram istači da je morfologija terena kroz koji autoceste prolaze izuzetno teška i skupa, zatim da je veoma mali povrat sredstava, pa  mi cijelo vrijeme nastojimo finansijsku konstrukciju prilagoditi naši razvojnim potrebama, ali i našim stvarnim finansijskim kapacitetima. Cilj nam je da imamo jedan realan plan baziran na stabilnoj finansijskoj konstrukciji, zbog čega se u posljednje vrijeme i vide značajni pomaci u izgradnji, planiranju i izgradnji autocesta.

Kako planirate finansirati izgradnju budućih dionica autocesta u FBiH, novim zaduživanjima kod međunarodnih kreditora ili na neki drugi način?

Izgradnju budućih dionica autocesta finansiraćemo iz kredita i vlastitih sredstava. Iznos kredita koji nam je potreban iznosi je blizu 580 miliona eura, a mi smo finansijku konstrukciju dosad zaokružili na 525 miliona eura.

Od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobili smo 180 miliona eura, za šta je ugovor već potpisan. Iz tih sredstava finansiramo dio dionica čija je izgradnja počela ili je za njih već pokrenuta pretkvalifikacija. Sa Evropskom investicijskom bankom (EIB) do sada smo potpisali jedan kreditni sporazum u iznosu od 75 miliona eura. Kreditni odbor ove banke odobrio je Direkciji i kredit u iznosu od 166 miliona eura za dionice Svilaje-Odžak i Vlakovo-Tarčin. Očekujemo da će Upravni odbor Banke, na zasjedanju 26. novembra, potpisati ovu odluku kreditnog odbora, te da ćemo do kraja novembra imati i taj finansijski sporazum.

Preostaje nam dobijanje kreditnog sporazuma od 60 miliona eura za most Počitelj, na dionici Zvirovići – Bioča. U EIB su kazala da ćemo ta sredstva dobiti, ali se kao država prvo moramo opredijeliti gdje će tačno biti lokacija tog mosta.

Također, imamo kredit od Kuvajtskog fonda u iznosu od 30 miliona  eura, sa rokom otplate od 25 godina, kamatnom stopom od 2,5 posto i grejs-periodom od pet godina. Postoji i obećanje da će kreditiranje kod Kuvajtskog fonda biti nastavljeno.

Međutim, ako ne uspijemo dobiti svih 580 miliona eura, mi ćemo razliku koja je potrebna obezbijediti iz vlastitih sredstava.Naš godišnji prihod od akcize iznosi oko 55 miliona KM, prihod od cestarine je blizu deset milion KM.

Možete li najaviti skoro raspisivanje novog tendera za još neku dionicu Koridora 5C?

Očekujemo da će za desetak dana biti raspisan tender za poddionicu Tarčin – Suhodol, što je do sada najskuplja poddionica, odnosno procijenjena je na oko 60 miliona eura, plus PDV. Ova dionica se finansira iz kredita EBRD-a, kojem smo poslali pretkvalifikaciona dokumenta potrebna za davanje saglasnosti. Kad dobijemo saglasnost da su pretkvalifikaciona dokumenta sačinjena u skladu sa principima o javnim nabavkama, mi ćemo taj tender objaviti.

Paralelno s tim, pripremamo još niz dionica. Već smo imali pretkvalifikaciju za poddionicu od Bioče do Kravica, a u toku je evaluacija ntih ponuda. Nakon što završimo evaluaciju i banka da saglasnost, pozvaćemo firme da preuzmu tendersku dokumentaciju o dostavi ponuda. Također, otvorena je pretkvalifikacija za izgradnju poddionice Kravice – Zvirovići, koja je procijenjena na 45 miliona eura, plus PDV. Pripremamo i dionice od Suhodola do Lepenice, od Lepenice do Rakovice i od Rakovice do Vlakova.

Dakle, kada se može očekivati otvaranje novih gradilišta?

Otvaranje gradilišta planiramo krajem februara 2011. za Bioču – Kravice, zatim do aprila Kravice – Zvirovići i Tarčin – Suhodol, te od septembra do novembra za Suhodol – Lepenica, Lepenica do Rakovice i Rakovice do Vlakova. U oktobru naredne godine je planirano otvaranje gradilišta za Svilaje – Odžak.Također, za izgradnju tri poddionice od Kaknja do Zenice trebali bi imati veliko gradilište. Ideja čitavog koncepta bila je da izgradnju autoceste prilagodimo razvojnim potrebama i finansijskoj mogućnosti.

BH Konzorcij nedavno je dobio posao na izgradnji poddionice Gorica – Drivuša, na dionici Koridora 5C, Kakanj – Drivuša. Koliko, prema Vašem mišljenju, bh. kompanije mogu parcipirati u realizaciji sličnih projekata?

Evidentno je da su se bh. kompanije prilično brzo prilagodile uslovima tržišta. Kada govorimo o građevinskoj operativi, mi  smo prethodnih godina imali zatvoreno tržište zbog relativno malog obima poslova što nije pružalo mogućnost kompanijama da se razviju u kapacitetima koje mi želimo u izgradnji.

Međutim, smatram da domaće kompanije mogu dobro raditi, a dokaz za to je i što je BH Konzorciji dobio posao na dionici Gorica – Drivuša. Mi smo našu izgradnju dimenzionirali u skladu s našim potrebama, odnosno da se razvijaju i privredna industrija i građevinska operativa. Prema dokumentima iz pretkvalifikacije, od kompanija koje čine BH Konzorcij, Hidrogradnja ima 1.100 uposlenih, ŽGP 450, Euro- Asfalt 250, te GP Put oko 300 radnika.

Da li je u narednom periodu planirana gradnja novih naplatnih kućica?

– Gradnju naplatnih kućica ugovaramo u sklopu izgradnje određenih dionica. Naprimjer, u sklopu izgradnje dionice Kakanj – Bilješevo gradiće se naplatno mjesto Lučani, na polupetlji Lučani. U sklopu dionice Gorica – Drivuša radiće se naplatno mjesto Drivuša.

Naplatne kućice za zatvoreni sistem su završene u Podlugovima i Visokom, a urađeno je i montažno mjesto Kakanj.

Trenutno, provodimo tender za izradu stalnog mjesta u Kaknju.

Po objektu i infrastrukturi, naplatno mjesto Jošanica koštalo je oko tri miliona KM, Podlugovi 2,3 miliona KM, Visoko 2.850.000 KM, a montažno mjesto Kakanj 1.250.000 KM.

ONASA: Imate li podršku viših nivoa vlasti i šta očekujete od nove vlasti u BiH?

Do sada su naša podrška bili Federalno ministarstvo transporta i komunikacija i Vlada FBiH. Praktično, mi smo organ uprave i dio tog ministarstva, odnosno još ne poslujemo kao Javno preduzeće. Iako je bilo je određenih političkih nesporazuma koji su se odražavali na naš rad, mogu reći da nam je Vlada davala punu podršku.

Ukoliko i nova Vlada bude pružala podršku izgradnji Koridora 5C i drugih mreža autocesta i brzih cesta, mislim da će taj proces ići još i brže, nego do sada.

Na koji način će funkcionisati novo JP “Autoceste FBiH” ?

Prema Zakonu o cestama FBiH, postojeća Federalna Direkcija za autoceste će preći u JP “Autoceste FBiH”.

Dakle, Zakonom se osniva javno preduzeće koje će preuzeti svu imovinu, nadležnosti i zaposlene u Direkciji. Vlada FBiH je donijela Odluku o statusnim pitanjima i uredila ih u skladu sa zakonom. To znači da se Federalna direkcija za autoceste kao organ uprave briše i počinje da radi kao privredni subjekat.

To je normalna transformacija koja se trebala desiti mnogo ranije. Dakle, novo javno preduzeće neće biti ovisno isključivo o budžetu.

Dnevni Avaz