Bilo da se radi o napadima hakera, arsenalima tajnog atomskog oružja ili terorističkim napadima – NATO se danas mora postaviti potpuno drugačije nego što je to bilo u toku Hladnog rata.Zašto je Sjevernoatlantskom savezu potrebna nova strategija? Sadašnje smjernice usvojene su 1999. godine, deset godina poslije hladnog rata i trebalo bi da odražavaju novu realnost. Međutim, prema mišljenju Rolanda Freudenstein iz briselskog Centra za evropske studije tu je još mnogo hladnoratovskog razmišljanja.
“U osnovi, NATO je i dalje naoružan za konvencionalni rat i odbranu od napada na njegovu teritoriju. Takva prijetnja više ne postoji.”
Profesionalna armija
Sajberterorizam, napadi hemijskim oružjem, države u raspadu koje bi mogle postati opasne, širenje nuklearnog oružja i raketne tehnike – sve to su prije opasnosti sa kojima je suočen današnji svijet. Na mnoge od tih novih prijetnji NATO nema pravi strateški odgovor i Freudenstein kaže:
“To jednostavno znači da nam je potrebna druga vrsta vojnih jedinica. One moraju biti umrežene uz pomoć najmodernijih sredstava komunikacije, moraju biti lako naoružane i pokretljive. I to mora biti profesionalna armija.”
U tom smislu ekspert za bezbjednost vidi kao ispravne planirane promjene u njemačkom Bundesveru, i takođe kada se uporede sa kasnijim koracima NATO-a. Ali ne moraju se samo mijenjati vojnici i oprema. Kao dio nove strategije generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen vidi i antiraketni štit, koji bi trebalo da štiti od, na primjer, raketnog napada Irana. Na nedavnom sastanku ministara odbrane i spoljnih poslova NATO-a Rasmussen je rekao:
“Očekujem da na sastanku na vrhu bude donesena odluka o antiraketnom štitu. To bi bio jasan znak da smo i u vremenima štednje spremni da jačamo odbranu.”
NATO – Savez sa nuklearnim oružjem
Sporni su još troškovi uspostavljanja takvog štita, a nejasno je i da li je moguće privoljeti Rusiju na saradnju. Izjavi njemačkog ministra inostranih poslova Guido Westerwelle da izgradnju protivraketnog štita treba povezati sa nuklearnim razoružanjem, nedavno u Briselu, nije pridata velika pažnja. A odgovor američkog ministra odbrane je bio jasan:
“Ja nisam ništa čuo o vezi između nuklearnog naoružanja i protivraketnog štita. Jer, više govornika je reklo da onoliko dugo koliko živimo u svijetu sa nukleranim oružjem, da i NATO mora da ostane jedan savez sa nuklearnim oružjem.”
I Francuska se oštro protivi takvoj ideji, ne samo zbog odbrane, već i što bi razoružanjem izgubila prestiž. Tako da cilj američkog predsjednika Baraka Obame (Barack) o jednom svijetu bez nuklearnog oružja nema direktan uticaj na novu strategiju Sjevernoatlantskog saveza.
Dw