Narodi u BiH sve više vjeruju jedni drugima

Prema istraživanju “Gallupa”, dok je 2008. godine samo 48 posto Srba imalo povjerenje u muslimane i katolike, 2010. godine 67 posto Srba ima povjerenje u katolike, a u muslimane njih 62 posto, pišu Nezavisne novine.

Čak 72 posto ispitanih Hrvata se 2008. godine izjasnilo da ima puno povjerenja u pravoslavce, a ove godine njih 73 posto. U muslimane ih je prije dvije godine vjerovalo njih 67 posto, dok je ove godine povjerenje nešto manje i iznosi 63 posto.

Bošnjaci su 2008. godine jednako povjerenje imali i prema pravoslavcima i rimokatolicima – 50 posto. Ove godine u pravoslavce povjerenje ima njih 59 posto, dok ih katolicima vjeruje njih 60 posto.

Sva tri konstitutivna naroda u BiH u istraživanju iz 2010. godine pokazuju veću tolerantnost i prema pripadnicima ostalih naroda i građana u BiH. Tako je 64 posto Bošnjaka i Srba podržalo presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po presudi Sejdić – Finci, i smatra da ne bi trebalo da bude etničkih ograničenja u pogledu davanja mogućnosti kandidovanja ostalih na visoke funkcije u BiH, dok isto misli i 62 posto Hrvata.

Prema istraživanju, 20 posto Bošnjaka smatra da ih se prvo treba pitati da li da se dozvoli kandidatura ostalih, dok isto misli 28 posto Hrvata i 22 posto Srba.

Zanimljivi su i rezultati o mišljenju naroda u BiH o ulozi međunarodne zajednice u zemlji. Samo sedam posto Bošnjaka smatra da je uloga međunarodne zajednice bila veoma korisna, dok isto misli četiri posto Srba i tri posto Hrvata. A 26 posto Bošnjaka misli da su stranci u BiH bili od pomoći, dok isto misli 37 posto Hrvata i 20 posto Srba. Po 14 posto Bošnjaka i Hrvata se izjasnilo da je uloga međunarodne zajednice bila štetna, dok se tako izjasnilo 22 posto Srba.

Nisu nezanimljivi ni rezultati osjećaja pripadnosti, koji su kod Bošnjaka pokazali da se njih 51 posto identifikuje sa svojim gradom, 50 posto sa nacijom, 47 posto s islamom, 46 posto sa FBiH, 44 posto sa BiH, dok ih se po 26 posto osjeća Balkancima, odnosno Evropljanima.

A 51 posto Hrvata identifikuje se sa svojom religijom, 48 posto sa nacionalnošću, 42 sa svojim gradom, 11 posto sa BiH, 10 posto sa FBiH, devet posto ih se osjeća Evropljanima, a osam posto Balkancima. Čak 68 posto Srba se identifikuje sa srpstvom, a 63 posto sa pravoslavljem, isto koliko ih se identifikuje sa svojim rodnim krajem. Tako ih se 62 posto identifikuje sa RS, a 13 posto sa BiH. Evropljanima se smatra 16 posto Srba, a Balkancima njih 22 posto. Prema istraživanju čak 87 posto Srba je za nezavisnost RS, ukoliko bi takva odluka bila donesena na referendumu, dok je protiv toga 63 posto Hrvata i 80 posto Bošnjaka.

Međutim, 85 posto Bošnjaka i Hrvata u FBiH smatra da BiH ide u lošem smjeru, dok isto misli i 67 posto građana RS. Inače, pomenuto istraživanje je rađeno na višeslojnom uzorku od 1.000 ispitanika direktnom metodom, uz postavljanje više uporednih pitanja, kako bi odgovori što vjernije odrazili stvarno raspoloženje građana.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, kaže da je procenat povjerenja među ljudima još mnogo veći nego što pokazuju pojedina istraživanja.

“Veliki procenat ljudi koji želi ulazak BiH u EU pokazuje da se ljudi okreću budućnosti. Ja često putujem i uvjeren sam da je situacija puno pozitivnija nego što je neki prikazuju”, istakao je Šehić.

On smatra da negativnoj atmosferi doprinose političke partije koje koriste nacionalizam kao oprobanu metodu dobijanja izbora.

“Sve te priče o nacionalnoj netrpeljivosti su, po mom mišljenju, dirigovane od strane pojedinih krugova kojima nije u interesu kretanje BiH naprijed i one ne predstavljaju stvarno raspoloženje ljudi”, naglasio je Šehić.

MOJportal