Zašto je Josipović prešutio susret s Komšićem?

Naime, u Josipovićevom uredu odlučili su da neće objavljivati na službenim predsjednikovim web stranicama informaciju o tom susretu i da medijima neće slati saopćenje. Prema web stranicama hrvatskog predsjednika, taj susret kao da se nije ni dogodio.

Konkretno, Komšić se u protokolarnim informacijama za taj dan spominje samo u informaciji da je predsjednik Josipović prisustvovao kongresu Internacionalne lige humanista ‘Za djecu ranjenog djetinjstva’ tako što se navodi da je, među ostalim, kongresu prisustvovao i Željko Komšić iz BiH.

Zbog toga smo zatražili pojašnjenje iz Ureda predsjednika Josipovića te komentar iz Ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Iz Ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, izbjegavajući konkretan odgovor, njegova je glasnogovornica Irena Jelišić rekla da je iz Ureda člana Predsjedništva BiH Komšića poslano saopćenje za javnost o sastanku s predsjednikom Republike Hrvatske Josipovićem: ‘Za informaciju o saopćenjima iz Ureda gospodina Josipovića, trebate se obratiti Uredu Predsjednika RH.’

Iz Ureda predsjednika Ive Josipovića odgovorili su da nije praksa Ureda predsjednika Republike Hrvatske objavljivati sadržaj razgovora s državnicima na web stranici izvan službenih saopćenja. ‘Što se tiče objave koju je napravio g. Komšić, Ured predsjednika nema ništa protiv toga što je g. Komšić objavio dio svog izlaganja na sastanku’, saopćeno je iz Ureda predsjednika Josipovića.

Prešućivanje jednog državničkog susreta na Pantovčaku prvo je takvo od osamostaljenja Hrvatske i ukazuje na neobičnu situaciju. Ono što bi moglo biti sporno između hrvatskog predsjednika Josipovića i člana Predsjedništva BiH možda su tvrdnje izrečene u saopćenju iz Komšićeva ureda, prema kojem će stranke s hrvatskim predznakom, kao i Hrvati, biti adekvatno zastupljeni u novoformiranoj vlasti, ali da nijedna stranka u BiH nema ekskluzivitet isključivog predstavljanja jednog naroda.

Usto, u saopćenju iz Sarajeva navodi se i da je Komšić rekao predsjedniku Josipoviću da je ‘demokratska praksa da stranka s najvećim brojem glasova predlaže mandatara za sastav Vijeća ministara BiH’ te je naglasio da ‘to sigurno neće biti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, iako se on za to duže razdoblje samokandidira’. U Komšićevu saopćenju napominje se i da Čović, ‘kojem je OHR nakon smjenjivanja i izrekao zabranu obavljanja funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ima veći broj kaznenih prijava i otvorenih postupaka koji ga diskvalificiraju kao ozbiljnog kandidata za bilo koju funkciju’.

Uz protokolarne dijelove susreta na Pantovčaku, iz Komšićevog se saopćenja ne može iščitati šta je dovelo do spora. Od ranije se zna Josipovićev stav o izbornoj pobjedi Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kada je rekao da sistem koji je omogućio da iz redova hrvatskog naroda bude izabran Željko Komšić, a za kojeg nije glasala većina hrvatskog naroda, nije dobar.

‘Sistem je takav, brojke pokazuju da je Komšić imao i hrvatskih glasova, iako je potpuno jasno da su stranke s tzv. hrvatskim predznakom i njihovi kandidati dobili više glasova. Sistem je takav i potpuno je kontraproduktivno i za BiH i za odnose u regiji sada lamentirati o tome. Treba raditi na ustavnim promjenama, pa ćemo vidjeti ko će u nekom novom sistemu imati više uspjeha’, rekao je Josipović dodajući da se ustavnim promjenama mora osigurati jednakopravnost svih triju naroda u BiH.

t-portal