Jedni slave, a drugi žale za Berlinskim zidom

Simboličan zaokret desio se godinu dana ranije, kada je između 8.
i 9. novembra 1989. godine, srušen 156 kilometara dug Berlinski zid
koji je skoro tri decenije dijelio taj grad i zemlju na istočni i
zapadni dio.

Zid je predstavljao “gvozdenu zavjesu”, simbol dubokih političkih
i vojnih podjela između dva bloka, zemalja članica NATO-a i članica
Varšavskog ugovora.

“Taj datum kada je srušen Berlinski zid najljepši je dan u
istoriji Njemačke. Mi nikada nećemo zaboraviti naše susjede i saveznike
koji su omogućili ujedinjenje dvije Njemačke”, izjavila je njemačka
kancelarka Angela Merkel povodom obeležavanja 20 godina od pada
Berlinskog zida.

Ujedinjenje Njemačke dočekano je sa olakšanjem i nacionalnim
romantizmom i u Bonu i u Berlinu. Ali, uklanjanje stvarnih granica i
podjela između bogatog zapada i siromašnog istoka zemlje nije išlo ni
brzo ni glatko, kao što se to u početku vjerovalo. Proces nije okončan
ni poslije dvije decenije.

“Ujedinjenje je bila želja većine tadašnjih istočnih Nijemaca.
Ujedinjenje nije bio ‘anšlus’, kako ga neki opisuju i danas”, objasnila
je nedavno Merkelova, upotrijebivši pri tom izraz koji je obično
dovođen u vezu sa Hitlerovom aneksijom Austrije 1938. godine.

Merkelova je rođena u istočnoj Njemačkoj, gdje se i školovala.
Političku karijeru napravila je poslije ujedinjenja dvije države.

Anketa koju je početkom septembra provela dobrotvorna organizacija
Narodna solidarnost potvrdila je da proces stvarnog ujedinjenja još
nije okončan: 11 postoispitanih na zapadu i devet posto na istoku i
danas “žali za zidom”.

Studija je takođe pokazala da se četvrtina građana na istoku još ne osjećaju “kao pravi građani Savezne Republike Njemačke”.

Ali, uprkos tome, 60 odsto anketiranih ne bi željelo da se točak
vremena vrati unazad na period prije ujedinjenja – navode agencije.

(SRNA)