To što je Srbija odustala od svog nacrta, i što je prihvatila nacrt koji je 9. septembra 2010. godine prihvaćen od strane Generalnog vijeća UN-a, pokazuje da je Srbija u odnosima sa EU i prema Kosovu otvorila novu stranicu. Opozicija u Srbiji vladu optužuje zbog ustupaka koje je učinila povodom Kosova.
Srbija je borbu oko Kosova vodila na raznim platformama. Kao prvo, bivši srpski lider Slobodan Milošević je oružanim putem pokušao da uspostavi kontrolu Beograda nad Kosovom. Međutim, nakon NATO bombardovanja 1999. godine, Srbi su bili ti koji su izgubili ovaj rat. Nakon što je Kosovo 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, Beograd je pokušao voditi borbu na pravnoj osnovi, koja je takođe okončana neuspjehom. Kao što je već poznato, u savjetodavnom mišljenju koga je Međunarodni sud pravde iznio 22. jula 2010. godine, navedeno je da se nezavisnost Kosova ne protivi međunarodnom pravu. I kao posljednje, Srbija je dobila veliki udarac i u borbi koju je vodila na diplomatskoj platformi. Srbija, koja je započela inicijativu kako bi Generalno vijeće UN-a donijelo odluku koja bi Kosovo stavila u težak položaj, upala je u zamku koju je sama spremila.
U nacrtu koga je Generalnom vijeću UN-a na razmatranje predala 28. jula 2010. godine, Srbija je na indirektan način zatražila odbijanje nezavisnosti Kosova, otvaranje novih pregovora u vezi statusa Kosova, a osnovni cilj je bio da tema Kosova i dalje bude aktuelna na dnevnom redu Generalnog vijeća UN-a. Međutim, ovaj nacrt zasmetao je kako SAD, tako i EU. Naročito je Brisel Srbiji uputio upozorenje da se sa ovim postupcima može udaljiti od kandidature u EU.
Beograd, koji je ozbiljno shvatio upozorenja Brisela, i najvjerovatnije uz obećanje da će se ubrzati proces prijema Srbije u EU, prihvatio je velike promjene na nacrtu koga je dao na razmatranje.
U odluci koja je prihvaćena od strane Generalnog vijeća UN-a, prihvata se pravno mišljenje Međunarodnog suda pravde koga je donio u korist Kosova.
Osim toga, predlaže se započinjanje procesa dijaloga između Srbije i Kosova, čiji će posrednik biti EU, a sve u cilju uspostavljanja mira, prosperiteta i sigurnosti u regiji. Međutim, nije pojašnjeno da li će ovaj dijalog obuhvatati i pregovore o statusu Kosova. Pojam dijalog u diplomatskim krugovima se ocjenjuje pregovorima između dvije nezavisne države. Zbog toga je opozicija u Srbiji odluku u vezi Kosova koja je prihvaćena na Generalnom Vijeću UN-a ocijenila “sramotom” i gubitkom srpskog naroda.
Ako se osvrnemo na srpske zvaničnike, zanimljivo je da i dalje nastavljaju govoriti optimistički. Kako smatra predsjednik Srbije Boris Tadić, odluka Generalnog Vijeća UN-a predstavlja temelj za očuvanje interesa Srbije i teritorijalne cjelovitosti. Srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić smatra da se ovom odlukom nije ozvaničila nezavisnost Kosova. Međutim, i pored svog ovog optimizma, može se reći da je srpska vlada izgubila ugled kako kod savezničkih zemalja, tako i kod svog naroda. Beograd, koji u posljednje tri godine širom svijeta vrši lobi u vezi Kosova i koji pokušava da drugima nametne srpske teze, sa ustupkom u korist Kosova koga je napravio na Generalnom vijeću UN-a, izgubio je ugled na diplomatskoj sferi.
Međutim, i pored činjenice da je reputacija u nekoj mjeri poljuljana, može se kazati da je Beograd iz cjelokupne ove situacije i nešto dobio. Kao prvo, očekuje se da će proces članstva Srbije u EU u velikoj mjeri biti ubrzan. Kao drugo, to što je prihvatio odluku koju su odobrile zapadne zemlje, učinilo je da se Srbija u političkom smislu približi Briselu i Vašingtonu. Podrška koju će pružiti Brisel i Vašington biće od velikog značaja za definisanje sjevera Kosova, regije koju kontrolišu Srbi.
Narednih mjeseci biće dat prijedlog o autonomiji sjevera Kosova, koji će najvjerovatnije premašiti i obećanja koja su u Ahtisarijevom planu data 2007. godine.
Nakon što je Međunarodni sud pravde iznio svoje savjetodavno mišljenje o Kosovu, međunarodna zajednica je pokazala veliko interesovanje za sjever ove zemlje. I putem medija se daju prijedlozi u vezi rješenja na sjeveru Kosova, koji u stvari predstavljaju “opipavanje pulsa”. Iako kosovski čelnici uporno ponavljaju da neće prihvatiti nikakav prijedlog od onog što se predviđa Ahtisarijevim planom, u budućnosti se mogu susresti sa velikim promjenama.
Sjever Kosova inače već duže vrijeme predstavlja problem “malog Kosova u Kosovu”.
Izvor: www.trtbosanski.com