Zašto Putinu treba arapski kapital?
Svakom godinom postaje sve jasnije da ruske vlasti projekt zimske Olimpijade u Sočiju 2014. ne nastoje iskoristiti samo za klasičnu samoreklamu. Drugi, dugoročno neusporedivo važniji strateški cilj jest stabilizacija jednog od najturbulentnijih predjela svijeta – Kavkaza.
Grad Soči suptropsko je ljetovalište na Crnom moru, pa pomalo oksimoronski zvuči podatak da će organizirati zimske Igre (najjužniji je grad u povijesti s tom misijom). No Soči istovremeno nazivaju i ‘vratima Kavkaza’, planinskog lanca i lakozapaljivog etnoreligijskog mozaika koji se diže već u samom zaleđu Sočija i pruža do Irana.
Na tekućem investicijskom forumu u Sočiju ruski premijer Vladimir Putin pozdravio je 800 miliona dolara vrijedna ulaganja u državni konglomerat Rostehnologiju, koja dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Arapski holdinzi Crescent Petroleum i Damac group finansirat će uglavnom građevinske projekte u Sočiju, ali i u Moskvi.
Osim što će dodatno ekonomski ojačati crnomorsku regiju, otvorena vrata za arapski kapital šalju i političku poruku za Kavkaz, gdje je vjerovatno prva asocijacija na pojam arapskog kapitala – financiranje terorističkih islamističkih skupina.
‘Za razliku od drugih zemalja – recimo SAD-a – mi ne postavljamo restrikcije u privlačenju stranog kapitala za infrastrukturu naših luka’, poručio je u svom stilu Putin, pokušavši povući paralelu s nedavno propalom kupovinom šest velikih američkih lučkih kompanija od strane dubaijskog DP Worlda (otkazano zbog političko-sigurnosnih pritisaka).
Svega nekoliko kilometara od sočijskog priobalnog područja na kojem niču olimpijsko selo i niz sportskih objekata za zimske sportove, nalazi se granica s Abhazijom – odmetnutom gruzijskom pokrajinom kojoj je Rusija priznala suverenost skršivši gruzijsku vojsku 2008. godine. Što se dalje zalazi u planinski masiv između Crnog mora i Kaspijskog jezera, situacija djeluje nestabilnije: Čečenija i Ingušetija kao mjesta permanentnog rata s islamistima nalaze se svega nekoliko stotina kilometara zračne linije od Sočija.
Jedan od najvećih klasnih problema Kavkaza je nezaposlenost i manjak ulaganja. Domaći i svjetski investitori obično nalaze prikladnija mjesta za svoje poslovne hazarde, pa neke republike bilježe formalnu nezaposlenost preko 50 posto.
No Rusija je na ovoljetnom Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu predstavila 12 milijardi eura vrijedan 10-godišnji plan gradnje pet mondenih skijališta na raznim lokacijama sjevernog Kavkaza, uključujući i turbulentni Dagestan. Krasnaja Poljana u zaleđu Sočija trebala bi, dakle, biti tek početak stvaranja skijališnog pandana Alpama, a okretanje biznisu i razvojnim perspektivama trebali bi, po toj logici, odvratiti stanovništvo od radikalnih, ratobornih ideja. Zasad gerilski obračuni i teroristički udari praktički svakodnevno odnose ljudske živote.
t-portal