Turska između istoka i EU
IslamBosna.ba – Turska je dio NATO pakta već više od pedeset godina i dugo je blizak saveznik SAD, ali trenutno, dok čeka da joj se evropska vrata otvore i postane punopravna članica EU, ona istovremeno gradi mnogo bliže odnose sa svojim istočim susjedima. Takva politika vlade u Ankari navela je analitičare da se upitaju da li Turska može da bude istovremeno prijatelj i s Washingtonom i s Teheranom. Istočni susjedi – potencijal za poslovnu saradnju. Svoju reportažu BBC dopisnik Paul Moss je počeo posjetom špediterskoj firmi u Hadimkoju, sjeverozapad Turske. Iz centrale kompanije, roba putuje na sve četiri strane svijeta: od Velike Britanije do srednje Azije.
Direktor firme Hasan Bekimči smatra da je Bliski istok “pravo” tržište za poslovanje njegove firme. “Naš posao se odvija između Turske i Sirije, Iraka, Irana, Jordana, Katara. Ekonomska klima u Evropi postaje loša. Na Bliskom istoku trenutno ima više poslovnih prilika nego u Evropi”. Iako govori kao privatni biznismen, Hasan ubrzo priznaje da je za procvat njegove trgovine s Bliskim istokom velikim dijelom zaslužna vlada u Ankari. Vlada je nedavno postigla sporazum o putovanju bez viza s velikim brojem arapskih zemalja, što je samo dio dobro organiziranog napora za uspostavljanje bližih diplomatskih i trgovniskih veza između Turske i njenih istočnih susjeda.
“Ova vlada približila se arapskom svijetu, koji ima simpatije za našeg predsjednika i okreće se Turskoj više nego prije. Mi smo muslimanska zemlja, imamo istu kulturu, hranu, životne navike. Umjesto da strijemimo ulasku u Evropsku uniju, lakše je uspostaviti uniju na Bliskom istoku”, rekao je Hasan Bekimči. Slabi elan za ulazak u EU? Nedavno objavljeno istraživanje pokazuje da turskim građanima opada entuzijazam prema Evropskoj uniji, dok drugo istraživanje pokazuje da Turci s jedne strane, s manje naklonosti gledaju na članstvo svoje zemlje u NATO savezu, dok ih s druge vrlo malo brine mogućnost da Iran dođe do nuklearnog oružja. Sve je to, za mnoge posmatrače, znak da se Turska okreće istoku.
“Bitka za dušu turskog naroda još traje”, kaže Haldun Somestak, politički komentator i dugogodišnji kritičar turske vladajuće Stranke pravde i razvoja. Prema njegovim riječima, to je navodno islamistička stranka koja Tursku vodi u zagrljaj istoka.”Ova vlada se osjeća lagodnije u odnosima s ljudima s istoka nego sa zapada. Prijatnije se osjećaju kada su u posjeti Damsku ili Teheranu. To je alarmantno”, smatra Haldun Somestak. Razlog za uzbunu ne vide samo turski politički analitičari koji nisu naklonjeni aktuelnoj vladi stranke Pravde i razvoja.
Tokom 2010. godine, UN su uvele nove sankcije Iranu zbog kontroverznog nuklearnog programa Teherana, a Turska je tom prilikom insistirala da se prednost da diplomatiji, i glasala je protiv novih sankcija. To je izazvalo ljutnju Washingtona i kritike nekih zvaničnika Obamine amdinistracije na račun Turske. Otomansko carstvo kao “motiv” na svakom koraku u Istambulu se vide tragovi tomanskog carstva: od palata do sukova, uz taj grad je neraskidivo vezan nekadašnji otomanski sjaj. Ima posmatrača koji vjeruju da sjećanje na taj sjaj motiviše i aktuelnu tursku vladu.
U sjeni Plave džamije, dragulja otomanske arhitekture, BBC-jev reporter je razgovarao s Keremom Oktamom, autorom knjige o Turskoj i njenim odnosima sa svijetom. “Turska bi željela da bude središte ekonomije, trgovine, turizma u okruženju. U politici koju vodi otomansko carstvo je svakako blistavi primjer. Ta politika umnogome se zasniva na ideji o otomanskom miru, u kojem možete slobodno da trgujete i putujete s jednog kraja carstva na drugi. Ono što je novo je da je Turska postala ekonomska sila i na tu silu sada se oslanja i turska politika”, istakao je Kerem Oktam u razgovoru za BBC.
Uzor demokratske islamske zemlje
Uprkos navodnim velikim ambicijama, turska vladajuća stranka njeguje imidž skromnosti. U prostorijama vladajuće Stranka pravde i razvoja, na istočnoj strani Bosfora, BBC-jev reporter je pitao potpredsjednicu odbora za spoljnu politiku turkog paramenta, Ozlem Tukune: zašto je Turska tako brzo počela da uspostavlja saradnju s arapskim zemljama, uključujući Iran, protiveći se sankcijama za tu zemlju? – kao i: da li to postaje žiža njene spoljne politike?
“Zapravo nije istina da Turska okreće leđa EU. Naša glavna ideja je da jednog dana postanemo članica Evropske unije. Ali istovremeno želimo da imamo dobre odnose s istočnim susjedima. Kada pokušavamo da poboljšamo odnose s Jermenijom, niko nas ne kritikuje, a kada to radimo sa Sirijom i Iranom, neki tvrde da mijenjamo kurs. To nije tačno”, kategorično je odgovorila Ozlem Tukune. Na konstataciju da su takvi komentari razumljivi, ako se ima u vidu da je savezništvo sa Zapadom jedna, a savezništvo s državama koje su poput Sirije, sasvim druga stvar. Ozlem Tukune je rekla BBC-ju da Turska može da bude uzor demokratske muslimanske zemlje u regionu.
“Niko ne može da kaže da su ti režimi savršeni, ali Turska kao muslimanska i demokratska država koja poštuje ljudska prava može da bude dobar primer bliskoistočnim zemljama. Turska je i dalje saveznik Zapada i Sjedinjenih Država, ali svijet se mijenja, on više nije bipolaran. Jačaju nove regionalne sile i Turska, kao pretežno muslimanska zemlja, može da igra ulogu sile u svom regionu”.
IslamBosna.ba