Sud će morati osloboditi Jurišića?

Toku
procesa pred Apelacionom sudu u Beogradu, koji odlučuje o žalbi na
presudu Iliji Jurišiću, prisustvovala je i Sonja Biserko, predsjednik
Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Na osnovu onoga što se
moglo čuti u sudnici Sonja Biserko za Dojče Vele ocjenjuje da se
praktično pokazalo kako su sve ključne teze iz presude Iliji Jurišiću
zapravo neutemeljene: Ilija JurišićBildunterschrift: Großansicht des
Bildes mit der Bildunterschrift:  Ilija Jurišić

„Utisak
je da beogradski sud neće imati mnogo argumenata za to da ponovi svoju
presudu, odnosno da je učvrsti. Pogotovu što je i sam sudija Milan
Petrović – koji je to ponovo i u ovom slučaju – pred londonskim sudom
zapravo potvrdio da se presuda bazirala, prije svega, na jednom
dokumentu koji nije postojao. Svi svjedoci su isticali da nisu
postojale muslimansko-hrvatske formacije, kao što se tvrdi u toj
presudi. To je znači bilo 1992. godine, početkom te godine, kada još
nije ni bilo naznake o bilo kakvoj saradnji bilo koga na terenu. Čak su
to tvrdili i Srbi, koji su bili dio tog operativnog ili rezervnog
sastava“.

Nema osnove za presudu

Sud u
Beogradu će stoga morati da oslobodi Iliju Jurišića, smatra Sonja
Biserko. Naravno, teško je procjeniti kako će se ponašati Sudsko vjeće
u ovom slučaju, kaže Biserko. Beograd je tokom ovog ljeta izgubio dosta
bitaka, prije svega zato što se ponašao manipulativno i izlagao se
nepotrebnim situacijama, u kojima se ogolila politika Beograda, i to ne
samo sada nego i u protekle dvije decenije, ističe Biserko:

„Mislim
da bi bilo jako važno da se Ilija Jurišić oslobodi, i da se nekako
otvori taj kanal normalizacije odnosa između Srbije i Bosne i
Hercegovine. Jer, ta presuda, kao i ona Ganiću, zapravo je trebalo da
posluži Srbiji da dokaže kako su Bošnjaci započeli sukob sa
Jugoslovneskom narodnom armijom (JNA). I to je, zapravo, dio čitave
strategije koja se vodi iz Beograda, u smislu interpretacije i
forsiranja narativa koji Srbiju stavlja u jednaku poziciju sa ostalim
stranama, prije svega tu mislim na Bosnu i Hercegovinu“.

Doprinos otopljavanju odnosa ili stare napetosti?

Ukoliko
sud oslobodi Jurišića, to bi prije svega bio čin jednog pravednog
suđenja, primećuje Biserko. To bi po njenim riječima svakako bio i
doprinos popuštanja napetosti u odnosima Sarajeva i Beograda. Ukoliko,
recimo, sud potvrdi presudu Iliji Jurišiću, to bi pokazalo da Beograd
nije spreman za otopljavanje odnosa u regionu, prije svega sa Bosnom i
Hercegovinom, kaže Sonja Biserko:

„Može
se desiti da smanje kaznu, ili nešto slično tome, ili da mu potvrde
kaznu za ono vrijeme koliko je već bio u zatvoru, znači tri godine. To
su sad sve brojne spekulacije, ali eto ja se nadam da će Beograd i
beogradski sud pokazati dovoljno mudrosti u ovoj situaciji, i
osloboditi tog čoveka. Zato što bi to bila vrlo lošu poruku i
međunarodnoj zajednici, Evropskoj uniji posebno, od koje zavisi i
kandidatura Srbije. To su sve važni činioci koji će opredjeljivati EU u
ocjeni Srbije, i njene spremnosti da se pridruži Evropi. To je čitava
slika u koju spada i ovaj slučaj Jurišić“.

Apelacioni
sud presude ne izriče javno, kao prvostepeni sudovi, i pretpostavlja se
da će stranke u postupku o presudi biti obaviještene pismenim putem.
Rok za donošenje odluke je sedam dana nakon završetka rasprave.

dwelle.de