Srbija pred bankrotom
Država nema novca, broj nezaposlenih je u porastu, ljudi se snalaze kako bi preživjeli. Kako da štede kada nemaju na čemu štedjeti?
List Tageszeitung kroz primjer 44 godišnjeg Dejana Pantića ukazuje na stanje srbijanskog društva:
„Dejan Pantić je diplomirani inžinjer i živi u skormnom stanu koji je u njegovom vlasništvu. Kao suvlasnik male firme koju je oformio njegov otac, Pantić pripada srednjoj klasi, što u Srbiji znači da bar ne mora štedjeti na životnim namirnicama. Pantić je oženjen i ima šestogodišnju kćerku. Ogorčen je na državu. ’Umjesto da se u vremenu krize rasterete mali i srednji poduzetnici, izmišljeni su i uvedeni raznorazni porezi kako bi se napunile prazne državne kase’, kaže Pantić.
Statistički podaci za Srbiju su zaista alarmantni. Preko 60 hiljada poduzetnika sa više od milion uposlenih suočeni su sa velikim dugovima. Formalno njihova preduzeća nisu bankrotirala ali praktično više nisu u stanju da posluju. Zvanično je od januara do maja ove godine 1.400 firmi otišlo pod stečaj. Najveći dužnik pri tome je država sa 1,1 milijardom eura. Srbijanska privreda se nalazi u đavoljem dužničkom krugu u kome svako svakom nešto duguje.
Ekonomska kriza u Srbiji prisutna je na svakom koraku: zatvorene radnje, poluprazni trgovači centri. Desetine luksuznih građevina, planiranih da budu tržni centri, je nedovršeno. Građevinski poduzetnici nemaju više novca, a nema ni kupaca za građevinske ruine. Cijene ipak ne padaju. Stiče se utisak da u Srbiji vlada potpuna stagnacija. Čini se da svi čekaju da se nešto desi i da konačno prođe vrijeme praznog hoda,“ piše TAZ.
(DW)