Ganić: Nisam tražio pomoć SBiH, nego Predsjedništva BiH

Tražeći
suštinu predizborne kampanje Stranke za BiH i analizirajući šta ta
stranka nudi građanima pred 3. oktobar, proizlazi da je njen glavni
adut pokušaj prisvajanja zasluga za spektakularnu pobjedu akademika
prof. dr. Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva RBiH, u procesu
protiv Srbije.

Iz kabineta Harisa Silajdžića svakodnevno se
šalju informacije o održavanju tribina u gradovima širom BiH na kojima
njegov savjetnik Damir Arnaut pita: “Koga biste pozvali da vam se desi
isto što i Ejupu Ganiću?”

Politički razlozi

Na tribinama
SBiH Arnaut ide dotle da čak lažno najavljuje i dolaske samog profesora
Ganića, ali se on još nije pojavio ni na jednom od tih skupova. Tragom
te informacije, pitali smo prof. Ganića da li je on upoznat sa tim da
je najavljivan kao učesnik i da je njegov slučaj tema tribina koje u
ime SBiH vodi Damir Arnaut. Prof. Ganiću smo predočili i saopćenja koja
o tome plasiraju Silajdžićev kabinet i SBiH.

– Ne znam šta vam
mogu reći, nisam upoznat sa tim aktivnostima, tako da vam ne mogu dati
neko mišljenje o njima. Nisam dobio poziv za učešće na tribinama, niti
znam da se one održavaju – kaže za “Dnevni avaz” prof. Ganić.

Na
osnovu saopćenja SBiH, možete li nam reći koliko ove tribine uopće
pomažu u sprečavanju da se Vaš slučaj ponovi i drugim braniocima BiH?

–
Naravno, meni je drago da se o ovom slučaju govori i da se on
analizira, ali preduzimanje daljnjih konkretnih koraka koje smo
omogućili mojom presudom i dokumentom o agresiji Srbije nad BiH je od
najveće važnosti i u tom pogledu očekujem podršku svih stranaka koje će
formirati vlast nakon izbora.

Ja sam posjetio sve vodeće
političke stranke u BiH nakon mog povratka i izvijestio ih o
najvažnijim detaljima slučaja i svima sam dao jasne smjernice šta
vjerujem da treba biti urađeno. Uz svoj pravni tim radit ću sa svim
političkim partijama da osiguramo skidanje naših građana s Interpolovih
lista na kojima se nalaze iz političkih razloga, kao i pokretanje tužbe
naših građana za opsadu i ubistva civila. Nažalost, mi kasnimo sa svim
tim i da su neke stvari bile bolje urađene ranije, ja se ne bih ni
našao u situaciji da ponovo branim osnove naše borbe za nezavisnu BiH.

Ako
smatrate da treba raditi sa svim političkim strankama i da se Vaš
slučaj ticao sigurnosti cijele BiH, a ne samo Vaše lične, zašto ste,
ipak, izabrali pozvati Silajdžića i SBiH kada ste uhapšeni?

– Ja
nisam zvao SBiH, ja sam zvao Predsjedništvo BiH, kao našu najvišu
instituciju i kao instituciju unutar koje sam donosio odluke 1992. i
čiji je kontinuitet garantovan Dejtonskim sporazumom.

Nepostojeći zločin

Šta je to konkretno što Vam je država pružila tokom Vaše odbrane?

–
Od države sam očekivao da pokrene diplomatske akcije da pokušamo
zaustaviti proces na samom početku, kada je odluka bila u rukama
britanske vlade. Ti napori su propali, ali je Srbija u pregovorima sa
BiH otkrila suštinu političke motivacije u mom procesu i davanjem
informacija o tim pregovorima na britanskom sudu kabinet
predsjedavajućeg Predsjedništva BiH je pomogao da dobijemo dio presude
koji se tiče zloupotrebe procesa.

U sudskom procesu koji su
vodili moja porodica i pravni tim koji smo sami sastavili i angažovali,
od naših institucija smo dobili podršku u dostavljanju materijala koji
su nam bili potrebni za uspješan proces. To su bili dokumentacija iz
Haga, zapisnici sa sjednica Predsjedništva, i slično.

Od
Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova BiH također sam tražio
da mi država u mojoj odbrani ne odmaže potezima koji nemaju pravne
osnove i da zaustavi lobiranje pojedinaca da se Srbiji olakša time što
bi tražili da mi se sudi u BiH za nepostojeći zločin. Drugim riječima,
da zaustave one koji su namjerno ili u dogovoru sa Srbijom ili
nenamjerno zbog vlastite gluposti tražili da se podnese zahtjev za moju
ekstradiciju u BiH.
Avaz