Ellison: Bosna i Kosovo su primjer da SAD nisu u ratu protiv islama

Osim
što je relativno mlad, kongresmen Kit Elison (Keith Ellison) poznat je
po tome i da je prvi član američkog Kongresa koji je položio zakletvu s
desnom rukom na Kur’anu, jer je musliman. 

Elison je rođen u
rimokatoličkoj porodici, u Detroitu 1963., ali je sa 19 godina, još na
početku studija na Wayne State Universityju, 1982. prešao na islam.
 
Potječe
iz intelektualno orijentirane porodice, sva njegova braća su ljekari
ili advokati, a jedan je baptistički svećenik. Elison, koji je jedini
političar u svojoj familiji, ima kćerku i tri sina, koji su vaspitani u
islamskoj tradiciji.
 
Predanost slobodi

Intervju s
jedinim američkim kongresmenom muslimanom vodili smo u vremenskoj
stisci uoči Bajrama, pa su se njegovi prvi saradnici u više navrata
zbog toga izvinili, navodeći da se uoči blagdana nakupilo previše
obaveza.
 
Kongresmen Elison ipak je odgovorio na sva aktuelna
pitanja koja ovih dana okupiraju Ameriku i svijet, počev od najavljenog
pa obustavljenog spaljivanja Kur’ana na Floridi do općeg odnosa
Amerikanaca prema islamu. Ujedno, kongresmen je izrazio želju da
posjeti Bosnu i Hercegovinu.
 
Događaji od 11. septembra 2001.
uveliko su traumatizirali Ameriku, ali jeste li ikada pomislili da ćemo
doći do toga da izvjesni Teri Džons (Terry Jones) na Floridi zaprijeti
da će zapaliti Kur’an, svetu knjigu na kojoj ste Vi položili zakletvu?
 
–
Temelji na kojima počivaju Sjedinjene Države ostaju isti:
nepokolebljiva predanost slobodi, slobodi govora, slobodi religije i
slobodi da se izabere vlada koja vas predstavlja. Ništa ne može to
poljuljati. U ovom trenutku, evo, mi smo saznali da je pastor Teri
Džons odlučio otkazati svoje planove da spali kopije Kur’ana i saglasio
se da se sretne s vjerskim liderima u Njujorku.
 
Ali, kako smo
uopće došli do ove tačke? Jesu li mediji do izvjesne mjere krivi za
demonizaciju islama, ili više političari, koji tim neznanjem još hrane
strasti svoje biračke baze?

– Znate, ljudi se plaše onoga što
ne poznaju. Lako je demonizirati ljude i uvjerenja s kojima se nikada
niste sreli. To, svakako, ne opravdava (takvo ponašanje, op. a.), ali
ovo pitanje treba staviti u kontekst, i to u ovom slučaju znači, kao
što kažete, neznanje. Otuda i potreba da se miješamo i potreba da
obrazujemo jedni druge o našim vjerovanjima i o našim razlikama.
 
Postoji li danas islamofobija u Americi? Koliko Vas javni antiislamski sentiment ponegdje u Vašoj zemlji zabrinjava?
 
–
Postoje predrasude razne vrste u Sjedinjenim Državama i mi doista
moramo raditi svi skupa da se borimo protiv svih oblika netrpeljivosti.
Ja sam na neki način alarmiran rastom antiislamskog nasilja u
Sjedinjenim Državama, sa tzv. kriminalom iz mržnje, kao što je napad
nožem na taksistu u Njujorku, ili navodno podmetanje požara u jednoj
džamiji u saveznoj državi Tenesi.
 
Treba li američka
administracija govoriti više o tome kako su Amerikanci bili od pomoći u
Bosni, ili spasili mnogo muslimana na Kosovu? Kao da se o tome ne
govori dovoljno, upravo primjera radi…
 
– To je savršen
primjer koji se najbolje može suprotstaviti pogrešnoj percepciji da je
“Amerika u ratu s islamom”. Kada dostavljam svoje javne govore
muslimanima u Sjedinjenim Državama ili u inozemstvu, često podsjećam
svoje slušateljstvo da Sjedinjene Države imaju historiju intervencija u
ime muslimana, upravo kao na Kosovu, naprimjer. Sramota je da ljudi
zaboravljaju na tu činjenicu.
 
Aktivni građani

Jeste li u bilo kojem svojstvu putovali u Bosnu?
 
–
Nisam putovao u Bosnu, ali gledam s radošću na mogućnost da posjetim
vašu zemlju i da tamo s vašim ljudima podijelim svoje iskustvo.
 
Koliko
muslimana danas učestvuje aktivno u američkoj politici, na višim
državnim ili sličnim pozicijama? Imate li kontakata s nekim od oko
350.000 bosanskih Amerikanaca, koji su ovamo došli tokom ili poslije
rata u BiH?
 
– Želim odavde poslati poruku da ohrabrujem
pripadnike svih konfesija, uključujući i Amerikance muslimane, da se
angažiraju u našem demokratskom procesu. To znači da na prvom mjestu
glasaju na ovdašnjim izborima. To, isto tako, znači da oni trebaju
postati građanski aktivni u zajednicama gdje žive i to, svakako, znači
da se oni trebaju kandidirati za javne funkcije.
 
Uzvišeno podsjećanje na 11. septembar

Kao
političar, Amerikanac i američki musliman, prepoznajete li ijednu
praktičnu lekciju koju nakon 11. septembra 2001. možemo pretočiti u
jednostavnu poruku?
 
 – Na godišnjicu 11. septembra trebamo
oplakivati one koji su poginuli i propatili tog tragičnog dana. Taj dan
ne smijemo koristiti ni za šta drugo osim kao uzvišeno podsjećanje na
one koji su tada nestali.
 
Predsjednikov govor postavio je ispravan ton

Plašite
li se da bi epizoda u vezi sa spaljivanjem Kur’ana, a potom zahtjevi da
se izmjesti izgradnja islamskog centra na Menhetnu, mogli umanjiti sve
one pozitivne efekte Obaminog govora u Kairu?
 
– Predsjednikov
govor u Kairu (prošle godine u junu, op. a.) promijenio je ton našeg 
dosega prema islamskom svijetu. Taj govor stavio je umnogome naglasak
na respekt i toleranciju. Jedan govor, međutim, svakako neće sve
promijeniti, ali on jeste postavio ispravan ton i zato je on važan
korak naprijed.

Avaz