Bajram najavljivan topom
Ramazan i Bajram u Sarajevu su od širenja islama u naše krajeve u 15.
stoljeću obilježavani privatno i skoro potajno sve do dolaska Gazi
Husrev-bega u prvoj polovini 16. stoljeća. Tek u periodu njegove
vladavine obilježavanja su postala javna i premještena u džamije,
mahale i u srce Baščaršije, navodi Mufid Garibija, poznati sarajevski
arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Garibija ističe da je središte bajramskih svečanosti od 1530. godine postala tada novoizgrađena veleljepna Begova džamija.
Somuni i paklame
–
Gazi Husrev-beg i njegovi vakufi odigrali su značajnu ulogu u
popularizaciji javnog slavljenja Bajrama. Formiranjem njegove javne
kuhinje, imareta, Sarajlije su prvi put vidjele do tada nepoznatu vrstu
hljeba, danas svima dobro poznati somun. Oni su dijeljeni siromašnim
Sarajlijama, a somun je vrlo brzo postao tradicionalno iftarsko pecivo
– priča Garibija.
Za razliku od, po sastavu siromašnog, somuna,
u Sarajevu je tradicija da se za Bajram pravi i prodaje posebna vrsta
bajramskog peciva pod nazivom paklama.
– Paklama na sebi ima
takozvanu kapu, a to pecivo tradicionalno na Bajram kupuju isključivo
muškarci. Poruka ovog običaja je da je muškarac glava kuće i upravo ta
kapa na paklami simbolizira njegov položaj – objašnjava Garibija.
U Sarajevu je nekada bio običaj da se Ramazanski bajram najavljuje topovskim pucnjem.
Čestitanje komšijama
–
Svaki zalazak sunca tokom ramazana označavan je pucnjem, ali se samo
posljednjeg dana posta top oglašavao dva puta. Pucnjem poslije
ikindija-namaza najavljivan je Bajram, ali ne muslimanima, jer su oni
to, naravno, znali, već pripadnicima drugih konfesija. Tako su
pravoslavci, katolici i Jevreji znali da je narednog dana blagdan i da
mogu čestitati svojim komšijama muslimanima – navodi Garibija.
Dodaje da je Ramazanski bajram specifičan blagdan i da mu se raduju svi muslimani.
–
Oni koji su postili, raduju se završetku posta i blagodatima koje su
posteći zaradili. Oni koji nisu postili, raduju su zato što su njihovi
prijatelji postači završili tu veliku obavezu i time iskazuju svoju
nadu da će i oni uskoro slijediti njihov primjer i da se približavaju
tom trenutku – zaključuje Garibija
Blagdanski nakit
Garibija
podsjeća da se mnogi običaji vezani uz Bajram vremenom gube, što je,
kako kaže, velika šteta, jer se time ovaj blagdan ogoljuje.
–
Darivanje djece za Bajram, ljubljenje roditelja i starijih u ruku,
posjećivanje rodbine, pravljenje tradicionalnih bajramskih slastica,
nošenje fesa, sve je to nakit Bajrama i vrlo je bitno da se očuva i u
modernom vremenu – kaže Garibija.
Avaz