Znate li da imate dvije lične karte!?
Curenje ličnih podataka koje se desilo prije nekoliko mjeseci iz Zavoda PIO/MIO FBiH, ukazalo je na to da mnoge institucije u FBiH, ali i u BiH, nemaju sve potrebne propise koje nalaže Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
“Ovo je nova oblast i veliki broj institucija nije donio potrebnu regulativu koju nalaže Zakon o zaštiti ličnih podataka. Konkretno, u slučaju Zavoda PIO/MIO FBiH, nema donesenog plana zaštite ličnih podataka koji bi između ostalog trebao da sadrži mogućnost revizije”, kazala je za “San” Samira Čampara, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Ona pojašnjava da se u Zavodu PIO/MIO FBiH vrši velika elektronska obrada ličnih podataka i da treba biti zabilježen svaki pristup njima.
“Da je to bilo uspostavljeno u Zavodu, bilo bi moguće ustanoviti pristup podacima dotične dvojice gospodina što je i bilo povod za našu inspekciju tamo”, kaže Čampara.
Agencija je naložila Zavodu da donese potrebnu regulativu i u toku je ispravljanje tih nedostataka. Međutim, da Zavod nije jedinstven slučaj, pokazuje i podatak da Agencija prima prigovore pojedinaca čiji se podaci obrađuju u institucijama ili privatnim preduzećima. Prošle godine Agencija za zaštitu podataka je napravila nadzore i u policijskim agencijama u BiH, od kantonalnog do državnog nivoa. Tamo su također ustanovili nedostatke koji su slični kao kod većine ostalih. Radi se o nedostatku plana zaštite podataka koji podrazumijeva tehničke i organizacione mjere zaštite kao i drugih propisa koje nalaže Zakon o zaštiti ličnih podataka.
“Potrebno je omogućiti da se uvijek može evidentirati kad je ko i iz kog razloga koristio nečije lične podatke. Uvijek se mora znati zašto je neko čak samo i gledao nečije lične podatke”, kaže Čampara.
Jedan od savjeta iz Agencije za zaštitu podataka građanima da bi se zaštitili od nezakonitih obrada podataka, jeste taj da uvijek pitaju onoga ko traži podatke na osnovu čega se ti podaci traže, na osnovu kog propisa, da li je potrebna saglasnost i kakve su posljedice ako se saglasnost ne da.
Građani su lani Agenciji za zaštitu ličnih podataka uputili desetak prigovora, a u ovoj godini do sada ih je bilo već tridesetak.
“Neke smo odbili jer ne spadaju u našu nadležnost, a neke smo riješili. Često su to prigovori na korištenje podataka, recimo, banaka, javnih komunalnih preduzeća, najčešće korištenje jedinstvenog matičnog broja. Građani posumnjaju u to kad im neko traži JMB, jednostavno nas konsultuju da li trebaju dati ili ne te podatke”, navodi Samira Čampara.
(24sata.info)