Naša zemlja svrstana je na 76 mjesto po kvalitetu života njenih građana. U konkurenciji država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, BiH je ubjedljivo na zadnjem mjestu.
O stupnju siromašnosti građana BiH, odnosno kvalitetu života dovoljno govore i evropske statistike.
Naime, u zemljama članicama Evropske unije godišnje se potroši 33 kilograma hljeba po glavi stanovnika. U Bosni i Hercegovini se godišnje po glavi stanovnika potroši 110 kilograma hljeba.
Nadalje, u Evropskoj uniji se godišnje po stanovniku potroši 68 kilograma mesa, a u BiH tek nešto više od 40 kilograma. Po potrošnji ribe, građani BiH su na zadnjem mjestu u Evropi, piše San.
Tih nekoliko podataka upućuje na zaključak da se građani BiH uglavnom hrane proizvodima od tijesta što je inače karakteristično za najsiromašnije zemlje u svijetu.Po procjenama upućenih, više od polovine građana BiH spada u kategoriju siromašnih, a po svjetskim standardima to znači da žive s manje od dva dolara dnevno.
Šta će donijeti jesen, nije teško dokučiti. U Republici Srpskoj su brašno i ulje od početka ovog mjeseca poskupjeli za deset feninga, a skok cijena doživjet će i Federacija BiH. S obzirom na velike padavine i poplave, domaća proizvodnja hrane svakako će biti, prema procjenama stručnjaka, gotovo prepolovljena.
S druge strane, došlo je do nezapamćenog skoka cijene brašna u svijetu od čak 80 posto u svega mjesec dana što je rekordno u posljednjih 40 godina. Rusija, kao najveći izvoznik žita, privremeno je zabranila izvoz, a Mađarska od koje su naši mlinari uglavnom kupovali pšenicu, podigla je cijene nebu pod oblake, pa tako tona pšenice sa troškovima transporta sada košta oko 200 eura.
Nema nikakve sumnje da će cijela ta situacija već idućeg mjeseca rezultirati poskupljenjima mesa, hljeba, mlijeka… Po nekim procjenama, hljeb će poskupjeti za oko 30 posto.
Kako je Federacija BiH, tačnije Direkcija za robne rezerve, dočekala vrtoglavi skok cijena pšenice na svjetskom tržištu, nije poznato. Nije jasno ni hoće li federalne vlasti uopće moći intervenisati na tržištu pšenicom iz robnih rezervi.
Prema nekim, doduše nezvaničnim informacijama, u federalnim robnim rezervama ima više vina nego pšenice.
Javnost nije zaboravila skandal od prije nekoliko godina kada je otkriveno da je u federalnim robnim rezervama bilo na tone pšenice neupotrebljive za ljudsku ishranu i ogromne količine ulja s lažnim deklaracijama.
MOJportal