Srbi su najveći neradnici u Evropi
Zaposleni u Srbiji rade ubjedljivo najmanje u poređenju sa radnicima bilo koje od zemalja Evropske unije. Poražavajuća je i činjenica da u državnim službama radnici u prosjeku rade 18 sati i 20 minuta, jer većina njih imaju poljoprivredna imanja, pa ranije odlaze s posla kako bi mogli otići i do njive.
“Pokazalo se da se najmanje radi u administraciji na jugu i istoku Srbije. Mi smo imali pritužbe da se tamo šalteri zatvaraju i po dva sata prije kraja radnog vremena. Razlozi su razni, a čest slučaj je da radnici po općinama i državnim službama imaju poljoprivredna imanja, pa ranije bježe s posla da bi išli na njive.
U javnom sektoru je broj bolovanja i dozvoljenih izlazaka sa posla duplo veći nego u privatnom. U državnim ustanovama ne postoji disciplina, svi čine usluge jedni drugima i pokrivaju se. Produktivnost u javnom sektoru je velika jedino u najvećim kompanijama, kao što je “Telekom”, u kojem se ponekad više radi nego u privatnim firmama, kazao je glasnogovornik Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić.
On je dodao i to kako se prema nekim istraživanja u privatnim kompanijama efektivno radi sedam sati i 15 minuta, dok se na istim radnim mjestima, samo u javnom sektoru, radi tri sata i 40 minuta.
Potpredsjednik sindikata “Nezavisnost” Slavko Vlaisavljević naveo je da je nerad u javnom sektoru posljedica zapošljavanja preko veze i po stranačkim linijama.
“Najčešće nisu krivi zaposleni, već nedostatak dobre organizacije i zastarjelost tehnologije.
Privatnici imaju probleme i zbog toga što njihovi radnici često imaju manje plate nego oni u javnom sektoru. Naprimjer, za građevinske poslove kod privatnika je plata 26.000, a u državnoj firmi oko 40.000 dinara. Toga radnici u privatnom sektoru često nisu svjesni“, kazao je Vlaisavljević za “Press”.
U Americi se godišnje potroši 60 milijardi dolara za politiku humane produktivnosti, kako bi se ugodilo zaposlenima na radnom mestu. Njihova filozofija je da samo zadovoljan radnik može da radi kvalitetno. I zato oni sa samo 10 odsto većom produktivnošću naprave 400 milijardi dolara godišnjih ušteda. Kod nas je društvo mnogo siromašnije, pa se manje i ulaže u radnike. Ipak, ponekad pohvala ili sitna nagrada mogu biti veliki motiv za radnika – smatra Rajić.
Press
