Radivojević: ‘Klas’ višim cijenama hljeba želi pokriti gubitke
Angažirat ćemo inspekcije da provjere stanje na tržištu i spriječe neopravdana poskupljenja, kaže ministar
Federalni ministar trgovine Desnica Radivojević kazao je jučer za "Dnevni avaz" da predstavnici mlinsko-pekarske industrije nemaju nikakvog opravdanja za poskupljenje brašna i hljeba.
– Nerealno je i neodgovorno u ovakvom vremenu povećavati cijenu namirnice od koje zavisi veliki broj građana. Hljeb je zadnji put poskupio 2008. kada je pšenice bila višestruko skuplja nego sada i nakon toga cijena hljeba nikada nije vraćena na prvobitni nivo iako je žito pojeftinilo – ističe Radivojević.
Veći troškovi
Dodaje da predstavnici mlinsko-pekarske industrije, a prije svega "Klas", poskupljenjem žele pokriti gubitke.
– Njima su se zbog recesije vjerovatno povećali troškovi proizvodnje, smanjila se dobit ili je nikako nemaju pa se žele izvući, ali preko leđa građana. Cijene energenata su stabilne, brašno jeste skuplje, ali treba uzeti u obzir da ono u cijeni hljeba učestvuje do 20 posto, sve ostalo su aditivi – kaže Radivojević.
Dodaje da, ako i mora doći do poskupljenja, to se nikako ne bi smjelo desiti u narednih šest mjeseci.
– Prema nekim procjenama, mlinari imaju dovoljno zaliha pšenice za pola godine, koja je kupljena u vrijeme kada je bila jeftinija. Siguran sam da samo "Klas" ima oko 50.000 tona, što je sigurno dovoljno da ne dođe do poskupljenja hljeba u narednom periodu – navodi Radivojević.
Velika greška
Radivojević prognozira da će "Klas", ako poveća cijene hljeba, napraviti veliku grešku, jer će, kako kaže, građani kupovati tamo gdje je jeftinije, odnosno kod malih pekara.
– O svemu ovom informirat ću Federalnu vladu i tražiti da angažiramo inspekcije da provjere stanje na tržištu i spriječe neopravdana poskupljenja – kaže Radivojević.
Kontrola marži
Radivojević ističe da za sada nije moguće aktivirati mehanizme Federalnog zakona o kontroli cijena kako bi se spriječila poskupljenja.
– Taj zakon možemo aktivirati samo onda kada je godišnji rast indeksa potrošačkih cijena veći od pet posto, a u ovoj godini neće prijeći dva. No, postoje drugi mehanizmi, kao što je kontrola marži – kaže Radivojević.
Avaz