NASA-ini funkcioneri tvrde da uprkos kvaru životi trojice Amerikanaca i trojice Rusa nisu ugroženi. Pokrenute su intenzivne pripreme za hitan izlazak u svemir u kome bi se otklonio kvar.
Bez toplinske kontrole temperatura na sunčanoj strani ISS-a raste do 121 stepen Celzija, dok na tamnoj strani pada do -157.
“Moguće je da negdje u centralnom dijelu postaje postoji ugodno mjesto, međutim, potraga za njim neće biti zabavna”, objavila je NASA na svojim web stranicama.
Američki mediji javljaju da na ISS-u ne postoji sigurnosni sistem koji bi astronautima pružio zaštitu u slučaju daljeg otkazivanja hlađenja.
Nevolje su počele u subotu naveče kada je jedan od dva dijela sistema na amonijak prestao raditi i pokrenuo alarm na cijeloj stanici.
Rashladni uređaji osiguravaju da ne dođe do pregrijavanja elektroničke opreme. Astronauti Douglas Wheelock i Tracy Caldwell Dyson isključili su neke sisteme poput GPS-a, konvertera napajanja te nekoliko rutera preko kojih se upravlja različitim uređajima. Isključena su i dva od ukupno četiri žiroskopa koji održavaju stabilnost ISS-a. Jedan od njih kasnije je ponovo pokrenut.
Astronauti su u nedjelju ujutro pokušali osposobiti dvije pumpe za amonijak, međutim, bez uspjeha. Na vanjskoj stani postaje nalaze se dvije rezervne koje bi trebale zamijeniti pokvarene. Ali za to će trebati obaviti dva prilično zahtjevna izlaska u svemir.
“Najvjerovatnije ćemo u utorak poslati Wheelocka i Caldwell Dyson da zamijene pumpe te dva ili tri dana kasnije ponovo da uspostave protok struje i tekućine”, stoji u NASA-inom saopštenju.
Prvi sljedeći let raketoplana za ISS planiran je tek za novembar.
Međunarodna svemirska stanica je istraživačka stanica koja se već godinama gradi u Zemljinoj nižoj orbiti. Radovi su započeli 1998. a trebali bi biti dovršeni 2011. U upotrebi će ostati najmanje do 2015. Sa masom većom od bilo koje prethodne svemirske stanice, ISS je moguće vidjeti golim okom sa Zemlje, a od 2010. je najveći umjetni satelit u Zemljinoj orbiti. Služi kao istraživački laboratorij sa mikrogravitacijskim uslovima u kojima posada izvodi eskperimente sa područjabiologije, ljudske biologije, fizike, astronomije i meteorologije. Održava se u orbiti na visini od 278 km do 460 km, a kreće se prosječnom brzinom od 27.724 km/h.
(24SI)
