Četveročlanoj porodici za život potrebne 1.574 KM

Prosječnoj četveročlanoj porodici u BiH u julu su trebale u prosjeku 1.574 marke kako bi platili sve ono što spada u takozvanu sindikalnu potrošačku korpu, odnosno troškove ishrane, stanovanja, prijevoza, higijene, odjeće, obuće, održavanja kućanskih aparata i drugog.

Nova poskupljenja

Prema podacima Udruženja za zaštitu potrošača Kantona Sarajevo, potrošačka korpa u Federaciji BiH u julu je iznosila 1.520 KM. Samo za hranu četveročlanoj porodici trebalo je 680 KM, što je 55 posto od ukupnog iznosa.

– U zadnja dva mjeseca došlo je do povećanja cijena hrane u maloprodaji za četiri posto. S obzirom na to da u ljetnim mjesecima obično cijene hrane padaju, ovo nam je dobar pokazatelj kakva nas jesen očekuje. Zbog suše i konstantne nestašice hrane na svjetskom tržištu možemo očekivati da će biti novih poskupljenja – kazao nam je Mesud Lakota, sekretar Udruženja.

Podmirivanje troškova

Banjalučki Pokret potrošača izračunao je da je julska korpa za četveročlanu porodicu u RS iznosila 1.627 KM, a od toga je 40 posto, odnosno 650 KM, potrošeno samo na hranu.

– Potrošačka korpa je za 27 KM manja u odnosu na juni. Do tog pojeftinjenja je došlo uglavnom zbog nižih cijena sezonskog voća i povrća. No, i dalje je za podmirivanje troškova potrošačke korpe potrebno 2,6 prosječnih plaća u RS ili oko pet penzija – objašnjava Dragovan Petrović, sekretar Pokreta.

Navodi da je u iznosu prehrambene potrošačke korpe hljeb zastupljen sa sedam posto, brašno i tjestenina sa 1,5, mlijeko, ulje i masnoće sa 1,7, a jaja sa 3,6 posto. Sa po 21 posto zastupljene su mliječne prerađevine, meso i mesne prerađevine te svježe i zamrznuto povrće sa po 21 posto, dok je udio svježeg i konzerviranog voće iznosio 11 posto.

Građani u zabludi

Potrošačka udruženja upozoravaju da su građani dovođeni u zabludu iznosima prosječnih plaća u FBiH i RS koje računaju nadležne statističke institucije.

– Nažalost, prosječne plaće od 789 u RS i 802 KM u FBiH formiraju se na osnovu primanja u bankama, administraciji, zdravstvu i prosvjeti, a najviše je onih sa nikakvim ili minimalnim primanjima – kaže Petrović.

Avaz