Za stećke izabrali tri od 10 kriterija
Predstavnici stručnih timova BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, zemalja koje zajednički žele nominirati stećke za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, na posljednjem su sastanku u Podgorici su odabrali tri značajna kriterija kojim će opravdati univerzalnu vijednost stećaka. Broj i raspored nekropola stećaka koje će biti uvrštene, na tentativnu listu, a potom u nominacijski dosije, trebao bi biti utvrđen sredinom septembra.
‘Do sada je u BiH odabrano devet nekropola. Plan je da budu zastupljene sve regije na kojima se nalaze stećci u BiH, pa pretpostavljam da ćemo do kraja procesa odabrati ukupno 11 ili 12 nekropola’, kaže član stručne komisije za BiH u ime Ministarstva civilnih poslova i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović.
Do sada su odabrane nekropole u Konjicu, Nevesinju, Bileći i Rogatici.
‘Od 10 UNESCO-ovih kriterija za kandidiranje stećaka na Listu svjetske baštine, odabrali smo drugi, treći i šesti’, kaže Lovrenović.
Prema kriteriju dva, treba dokazati razmjenu vrijednosti ideja tokom jednog vremena unutar jedne kulturalne regije.
‘To znači da trebamo dokazati da su stećci nastali kao rezultat razmjene kulturoloških ideja, što zaista nije nikakav problem, jer su stećci smješteni u prijelaznoj zoni europske kulture, gdje se mješaju istočni i zapadni utjecaji’, objasnio je Lovrenović.
Kriterij tri podrazumijeva da stećci nose unikatno, odnosno najmanje izuzetno svjedočanstvo kulturne tradicije ili civilizacije.
‘Očito je da stećci jesu dio kulturalne tradicije, te smatram da ni ovaj kriterij neće biti teško dokazati. A prema kriteriju broj šest treba dokazati da su stećci povezani sa događajima, tradicijama, sa idejama, sa umjetničkim i literarnim djelima izvanredne vrijednosti. Tu ću podsjetiti na djela pjesnika Maka Dizdara koji je pisao o stećcima, a brojni su i putopisci i književnici koji su u 19. stoljeću mnogo pisali o stećcima’, navodi Lovrenović.
On podsjeća i na podatak da je Miroslav Krleža još 1950. godine u Parizu upriličio izložbu posvećenu stećcima, te da je i tih godina je svjetska javnost sa oduševljenjem reagirala na stećke.
Stručni tim sastavljen od predstavnika BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, trebao bi u septembru 2011. godine završiti draft potrebnih dokumenata i potom pozvati stručnjake ICOMOS-a da naprave internu evaluaciju. Finalni dokument za nominaciju stećaka treba biti završen do kraja septembra 2012. godine, da bi se na zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu 2013. godine odlučivalo o uvrštavanju na Listu svjetske baštine.
Dubravko Lovrenović kaže da je za BiH i stećke najbolje da Vijeće ministara BiH, pa i Predsjedništvo, osnuju institut ili zavod za njihovu zaštitu.
‘Svjedoci smo da brojne nekropole stećaka rapidno propadaju i nestaju. Zato bi nadležne institucije trebale ozbiljno poraditi na zaštiti stećaka, za što i ne trebaju veliki novci’, kaže Lovrenović.
San