Šta se u Srbiji promijenilo u odnosu prema Srebrenici?

“Stepen odgovornosti za ono što se dogodilo u Srebrenici je danas daleko veći nego što je bio”, kaže za Deutsche Welle Miljenko Dereta, direktor Građanske inicijative. “Mislim da se čitavom tom strašnom događaju u Srbiji prilazi na jedan mirniji i racionalniji način, za šta su podjednako zaslužni i političari na vlasti i civilni sektor. Potvrda toga je i donošenje skupštinske Rezolucije o Srebrenici, i najavljeno prisustvo predsjednika Srbije Borisa Tadića u Srebrenici 11. jula. Ti pomaci su, dakle, vidljivi, ali im ponešto i nedostaje”, smatra Dereta:

„To još uvijek, po mom mišljenju, nije jedna do kraja iskrena i potpuna empatija. Nedostaje takođe jedna odlučnost i hrabrost da se to nazove pravim imenom, onako kako ga je definisao sud u Hagu, a to je da je to genocid koji je počinjen. Da se jasno imenuju odgovorni za to, i na neki način to javno iskaže kroz neke simboličke geste, kao što je recimo da se dan genocida u Srebrenici prihvati i obilježava kao u cijeloj Evropi, kao dan kada se zapravo podsjećamo na sve žrtve koje su pale u tim ratovima“.

Podsjećanje na zločin- prijetnja?

“Akcije koje je nevladin sektor sprovodio na temu podsjećanja na genocid u Srebrenici pokazuju da se u proteklih 15. godina nije puno toga promijenilo”, ocjenjuje s druge strane Miloš Urošević iz nevladine organizacije Žene u crnom. Građani Srbije ne pokazuju želju za učešćem u takvim akcijama, i time pokazuju nedostatak solidarnosti sa stradalima i preživjelima u Srebrenici. Takođe, veliko prisustvo policije na takvim komemorativnim skupovima pokazuje da se podsjećanje na zločin vidi kao prijetnja, kaže Urošević:

Dolazak u Srebrenicu su najavili predsjednici Srbije i Hrvatske: Boris Tadić i Ivo Josipović„I njihovo prisustvo govori o tome da oni ne žele da uklone klerofašističke i kleronacionalističke grupe sa ulica. Umjesto toga, oni žele nas da izdvoje, i da nas predstave kao da smo mi neko ko u stvari remeti uspostavljanje društvenog konsenzusa, kada je u pitanju rat i srpska agresija na prostoru bivše Jugoslavije“.

Srebrenicu u obrazovni sistem

Srebrenica se svakako ne smije prepustiti zaboravu, dodaje Dereta, jer to pruža mogućnost da se tako nešto ponovo dogodi. U tom smislu je po njegovim riječima jako važno da se Srebrenica nađe u obrazovnom sistemu i udžbenicima:

„Dakle, na koji način obavijestiti mlade generacije da se to dogodilo. Na koji način dati pravu procjenu toga što se dogodilo, i staviti u kontekst u kome se to dogodilo, i osuditi ga tako kako se dogodilo. Srebrenica još uvijek nije u našem obrazovnom sistemu kao prepoznati događaj, kao osuđeni događaj o kome se može i mora razgovarati, i o kome se mora zauzeti jasan stav “.

Miljenko Dereta ocjenjuje da se broj građana koji želi aktivno da učestvuje u podsjećanju na Srebrenicu ne smije poistovećivati sa opštim raspoloženjem građana. On smatra da daleko veći broj ljudi saosjeća sa žrtvama Srebrenice. A s druge strane je veoma važno što država ozbiljno pokušava da zaštiti to mišljenje, koje je u ovom trenutku manjinsko u Srbiji, kaže Dereta.

DW