Šta će uraditi Bundesver u Afganistanu?
Sa otvaranjem skoro 92.000 tajnih izvještaja o situaciji u Afganistanu dobija se jasnija slika o ratu na Hindukušu. Sada će doći do iskrenije rasprave o raspoređivanju snaga Bundesvera, smatra u komentaru Bernd Rigert.
Dokumenta objavljena na internet portalu WikiLeaks donose pet ključnih nalaza – pod uslovom da su oni zaista autentični. Čovjek se mora na taj način ograditi. Jer, niko ne zna da li su svi izvještaji tajnih službi i procjene zaista potpuni. WikiLeaks je objasnio da će objavljivanje dokumenata pomoći bržem privođenju kraju rata u Afganistanu; pošto je očigledno da su dokumenta koja međunarodne trupe ocjenjuju pozitivno, izostavljena. Na kraju WikiLeaks 15.000 štampanih dokumenata nije postavio u internet.
Pet glavnih nalaza su: Rat protiv terorista, talibana i pobunjenika u Afganistanu za međunarodnu alijansu pod američkim vođstvom je nepovoljniji nego što se do sada prikazivalo. Talibani su jači i bolje opremljeni nego što se do sada mislilo. Specijalni komandosi ciljano vrše lov na visoko rangirane vođe talibana i narko bosove – da ih ili uhapse ili ubiju. Afganistanske vlasti, policija i vojska su mnogo jače nego što se do sada nagađalo o nesposobnosti, korupciji i izdajnicima. Pakistasnke obavještajne službe po svoj prilici podržavaju talibane.
Sve ove stvari su već bile sumnjive, a sada su zasigurno frustrirajuće. Za Njemačku, koja je treća po broju vojnih snaga u Afganistanu, postoji niz pitanja o kojima se mora otvoreno diskutovati. Ionako, u eri sveznajuće mašine zvane internet ništa ne ostaje tajno.
Je l’ treba Njemačka i dalje da se angažuje na strani SAD?
Kako bi Bundesver trebalo da reaguje na očigledno opasnu situaciju u Kunduzu i sjevernom Afganistanu? Povući se što brže ili ojačati trupe i opremiti boljim naoružanjem? Treba li njemačka vlada da prizna da prethodna strategija za izgradnju civilnog sektora, što bi Afganistanicma donijelo mir, nije uspjela? Treba li pak prethodni ratni cilj svesti na osnovni cilj, a to je uništavanje talibana i terorista. Ministar inostranih poslova Gido Vestervele pokazao je u prvim reakcijama da se igra neznanja. Ali, on mora Bundestagu objasniti da je zapravo iluzija i predstava da Afgansitan do 2014. može biti sređena i bezbjedna zemlja.
Je l’ treba Njemačka i dalje da se angažuje na strani Sjedinjenih Država – koje imaju 20 puta više vojnika nego Njemačka – i čiji je jasan cilj pokretanje rata kako bi se uništili talibani i teroristi? Našim (njemačkim, op. ur.) vojnicima se mora jasno i glasno kazati istina. Nakon ljetnje pauze Bundestag mora da nastavi jednu novu diskusiju o Afganistanu i u slučaju potrebe, za trupe urediti jedan novi mandat. Ulagivati se, vrdati i stvari gurati pod tepih nakon informacija koje su iscurile u internet, više nije moguće.
Dokumenti objavljeni na internet portalu Wikiliks, kada je riječ o napadu na cisternu u septembru prošle godine u Kunduzu, pokazuju da je to samo jedna od stotinu epizoda. To je izazvalo veliko uzbuđenje u Njemačkoj, zbog navodnog velikog broja civila ubijenih u toj akciji. Globalno gledajući ovakav napad u jednom ratu je brutalna rutina. I to je naravno za žaljenje, kada civili u ovom ratu stradaju, ali je još istina da velika većina Afganistanca strada u bombaškim napadima talibana i pobunjenika.
Prijekor da je ovaj rat prljav, je naravno ispravan. Ali, takođe i banalan. Postoji li čist rat u kojem umiru samo zločinci? Specijalne jedinice američke vojske su upravo zbog toga po svuda sa jedinim ciljem hvatanja glavnokomandujućih. Ali, Afganistan ne može i ne treba biti potpuno okupiran i bombradovan.
U Njemačkoj i drugim državama koje imaju svoje vojnike stacionirane u Afganistanu se zna da nije lako donijeti mir Afganistanu. Međutim, da li bi povlačenje bila održiva alternativa? Ne bi li onda tako radikalni režim ponovo zadobio moć i na taj način teroristima pružio zaštitu? Sada je na potezu spoljna politka u Berlinu – bez odlaganja.
DW
