Svijet bez komaraca?!
IslamBosna.ba – Svako ljeto nam donosi nove, stare neprijatelje: komarce. Ukoliko bi narednih sedmica uslijedile ponovo vrućine, invazija komaraca je zagarantirana. Ženke komaraca, za razliku od mužjaka, se hrane krvlju sisara, pa tako njihovi ubodi izazivaju kod ljudi svrab i crvenilo na koži. U drugim predjelima svijeta su posljedice uboda komaraca drastičnije. Oko 247 miliona ljudi biva zaraženo malarijom širom svijeta ubodima komaraca, kao i japanskim encefalitisom ili zapadnonilskim virusom. No, kako bi svijet izgledao ukoliko bi komarci u potpunosti nestali?! Kakve bi bile posljedice po ekosisteme naše planete? Ovim pitanjem su se pozabavili naučnici britanskog naučnog žurnala Nature (466. izdanje, str. 432).
3500 vrsta
Nauci je dosad poznato oko 3500 vrsta komaraca diljem svijeta, od kojih nekoliko stotina ljudima smeta. Ovi insekti žive na svim kontinentima i u skoro svim predjelima svijeta (osim na Antartktiku). Prvi komarci su se pojavili prije više od 100 miliona godina i razvijali se uporedo s mnoštvom drugih živih bića, navodi Jittawadee Murphy, entomologinja (osoba koja se bavi naukom o insektima) koja već dvadeset godina radi na istraživanjima o komarcima. Dr. Murphy ne bi imala ništa protiv potpunog nestanka ove vrste, pogotovo u slučaju anofeles komarca, prenosnice malarije. Malarija, pored toga što odnosi mnoge ljudske živote, košta godišnje više od tri milijarde eura (za sprejeve protiv anofeles komarca i mreže protiv insekata).
Teoretske posljedice
Naučnici ne znaju šta bi se dogodilo ukoliko bi se samo dvije vrste komaraca, koje masovno naseljuju arktičku tundru, iskorijenile. Ne zna se tačna biomasa koju čine ovi insektu, tako da se posljedice mogu samo procijeniti. Pretpostavlja se da bi broj ptica selica opao, jer im se ishrana jednim dijelom sastoji od komaraca. Također je neizvjesno kako bi arktička zona bez komaraca djelovala na ponašanje irvasa, čije kretanje djelimično ovisi o komarcima, jer im dnevno ispiju od 300 ml krvi.
Utjecaj smanjenog broja komaraca u prirodi Kamarga (pokrajina na jugu Francuske) je empirički istražen i ustanovljeno je da su tamnošnje ptice u prosijeku snijele po dvoje jaja, a ne po troje kao dotad. Većina ptica koje se hrane insektima bi vjerovatno povećale unos drugih insekata ukoliko bi došlo do deficita komaraca u prirodi.
Larve komaraca su veoma bitan faktor u lancu ishrane, a nezanemarljiv je i njihov učinak na čistoću vode, jer jedu mikropartikle i na taj način se održava čistoća vode.
Iako ne znaju posljedice nestanka komaraca u tančine, naučnici mogu sa sigurnošću reći da u ekosistemima naše planete da kombinacija svih postojećih faktora igra ključnu ulogu. Da li to nama ljudima odgovaralo ili ne je sasvim nebitno. Tako su i naporni komarci dio našeg svijeta, htjeli mi ili ne.
IslamBosna.ba