Srbija i dalje čuva Mladića
Danas se navršava 15 godina otkako je Haški tribunal objavio optužnicu protiv ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, zločinca Ratka Mladića. Optužnica je otpečaćena dan ranije, a do njenog podizanja došlo je nepunih 15 dana nakon što su Mladićeve jedinice ušle u Srebrenicu i u namjeri “da se osvete Turcima”, kada je za samo nekoliko dana poklano blizu deset hiljada srebreničkih civila zarobljenih prilikom pokušaja da se probiju prema Tuzli.
Nema hapšenja
Tadašnji glavni haški tužilac Richard Goldstone, nakon dokaza o masovnim egzekucijama oko Srebrenice, nije mnogo dvojio o odgovornosti za ove zločine. Skupa sa zločincem Radovanom Karadžićem, optužio je i Mladića za genocid i saučesništvo u genocidu počinjenom na području Srebrenice, kao i na drugim područjima BiH tokom 1992. godine, te progone, istrebljenje i ubistvo, deportaciju i nečovječna djela, protivpravno teroriziranje civila, ubistva, okrutna postupanja, napade na civile i uzimanje talaca.
O optužnici i optužbama koje su Mladiću stavljene na teret prvom, te druge dvije izmijenjene optužnice, mahom sve se zna. Djela su poznata, o njima postoje dokazi i svjedoci. Znatan broj nižerangiranih počinilaca ovih djela već je presuđen ili im se sudi u Hagu i pred domaćim pravosuđem. Postoji samo jedna nepoznanica – zašto niko ne hapsi Ratka Mladića.
Srebrenički kasapin je od podizanja prve optužnice do danas skrivan zahvaljujući državnim institucijama najprije u RS, a potom u Srbiji. U RSu njegovu slobodu su čuvali ostaci njegove ratne garde, skupa s vojnom i civilnom policijom, ali i uz neizbježnu podršku pojedinih pripadnika međunarodnih snaga na službi u BiH.
Definitivnim prelaskom u Srbiju Mladić je bio pod strogom kontrolom organa Vojske Jugoslavije, a potom Vojske Srbije, te državne bezbjednosti Srbije, na što je, opet, motrilo inozemno oko nekolicine zemalja.
Priča za Hag
Gdje se sve zločinac Ratko Mladić skrivao u zadnjih 15 godina, koliko je stanova promijenio, ko su mu bili jataci, ko mu je obezbjeđivao penziju, na kojim javnim mjestima se pojavljivao, s kim se družio, javnosti je uglavnom poznato. Ispisani su silni tekstovi, što na osnovu tačnih, što netačnih informacija koje su u određenim periodima plasirani iz obavještajnih centara u Beogradu, objavljeni su sati i sati jalovih televizijskih emisija u kojim su kojekakvi analitičari-bezbjednjaci mudrovali o mogućem skrovištu ovog zločinca, pričalo se i prognoziralo, ali je u svemu samo jedna činjenica bila pouzdana i tačna: Mladić je, iako optužen za najteže ratne zločine, još slobodan čovjek.
Zvanična Srbija, koja već 15 godina uspješno krije Mladića, obilježavajući jubilej njegovog skrivanja, i jučer se obratila javnosti s porukom da će “Ratko Mladić čim bude lociran biti uhapšen”. Stara priča za nove prevare, i ovog puta namijenjena je aktuelnom haškom tužiocu i njegovim evropskim političkim šefovima čija su ramena trenutno najjači oslonac Srbiji na njenom putu prema evropskim integracijama.
Beogradu preporučeno da ga drži na slobodi?
Posljednja bitka koju je Srbija dobila u korist Mladićeve slobode jesu Mladićevi ratni dnevnici pronađeni u tajnom skrovištu u njegovoj kući i pompezno darovani Haškom tribunalu. Dnevnici, tvrde oni koji su ih čitali, sadrže sve, samo ne “zapažanja” o zločinima počinjenim pod Mladićevom komandom i njihovim počiniocima.
Mladićevi ratni dnevnici poslužili su za jednokratnu upotrebu. Teza da će nakon isporuke njegovih dnevnika Hagu Mladić napokon biti uhapšen, negaciju je dobila samo nekoliko dana nakon Bramercovog izvještaja u UN-u – Mladićeva porodica podnijela je sudu zahtjev da se Mladić proglasi mrtvim.
Ko će tragati za mrtvim Mladićem, to je već drugi dio priče. Živ Mladić teško da će stići u Hag. Jer takav bi bio neugodan svjedok kako za Srbiju tako i za države koje su odlučivale o ratu i miru u BiH. Poznavaoci najnovijih dešavanja tvrde da je visoki međunarodni dužnosnik prilikom svog boravka u Beogradu, navodno, preporučio Srbiji da Mladić ostane na slobodi. Koliko u tome ima istine, pokazat će se ubrzo.
Avaz