Kreće najveća razmjena špijuna od vremena ‘hladnog rata’!

0

spionDeset osoba koje američko državno tužilaštvo tereti da su bili agenti ruske vlade, priznalo je danas krivicu, poslije čega je sud naredio njihovu deportaciju, u zamjenu za četvoro Rusa zatočenih pod optužbama da su špijunirali u korist Zapada.

Time je omogućena najveća razmjena špijuna između Vašingtona i Moskve još od vremena “hladnog rata”, koju do posljednjeg trenutka niko ni u Vašingotnu, ni u Moskvi nije želio zvanično da potvrdi.

Američki Sekretarijat za pravosuđe saopštio je da je Rusija pristala da četiri osobe osuđene za špijunažu u korist Zapada razmijeni za 10 lica, nedavno uhapšenih u SAD pod optužbom da su godinama radili kao ruski agenti.

“SAD su pristale da ta lica predaju u starateljstvo Ruske Federacije. Zauzvrat, Ruska Federacija je pristala da oslobodi četiri osobe koje su zatvorene u Rusiji zbog navodnih kontakata za zapadnim obavještajnim agencijama”, istaknuto je u saopštenju.

Mediji navode da trojica navodno služe duge zatvorske kazne, a neki su slabog zdravlja. Ruska vlada je navodno pristala da ih oslobodi i zajedno sa porodicama omogući “preseljenje”.

Iako još nije potvrđen identitet četvorke koju će Rusi osloboditi iz zatvora, američki mediji navode da bi to trebalo da bude vojni analitičar Igor Sutjagin, bivši pukovnik vojne obavještajne službe Sergej Skripal, zatim pukovnik ruske obavještajne agencije Aleksandar Sipačev i bivši pukovnik obavještajne službe za inostranstvo Aleksandar Zaporoški.

Američki državni tužilac Erik Holder izjavio je da je “to bio izuzetan slučaj koji se razvijao godinama kroz rad istražitelja, advokata i tužilaca” i da je taj sporazum “uspješno rješenje za SAD i njihove interese”.

Sekretarijat za pravosuđe je naveo da je 10 uhapšenih u SAD priznalo krivicu da su djelovali kao agenti strane vlade, ne obavijestivši o tome američke vlasti.

Na saslušanju pred Federalnim sudom u Njujorku, koji ih je osudio na vremenske kazne provedene u pritvoru, od njih se tražilo da priznaju svoj pravi identitet i da se odreknu dijela imetka koji su, kako se navodi, stekli prekršajima.

U saopštenju se precizira da je sedam optuženih imalo lažna imena i da su ruski državljani, tako da su “Ričard i Sintija Marfi” u stvari Vladimir i Lidija Gurjev, a da “Majkl Zotoli” i “Patriša Mils” imaju prava imena Mihail Kucik i Natalija Pereverzeva.

“Donald Hauard Hitfild” i “Trejsi Li En Fouli” su Andrej Bezrukov i Elena Vavilova, dok je “Huan Lazaro” u stvari Mihail Anatoljevič Vasenjkov.

Optuženi Ana Čepmen i Mihail Semenko nisu krili svoje rusko državljanstvo, niti prava imena, dok je Viki Pelaez porijeklom iz Perua.

Jedanaesti optuženi Kristofer Robert Mecos, nalazi se u bjekstvu, pošto je nakon hapšenja na Kipru pušten na slobodu uz kauciju, što je iskoristio da nestane.

Optužnica je, kako je istaknuto, podignuta nakon višegodišnje istrage koju su sprovodili FBI i kancelarija državnog tužioca, kao i sekcije za kontrašpijunažu i kancelarije za obavještajne poslove odsjeka za nacionalnu bezbjednost pri ministarstvu pravde.

Agenti FBI-a su hapšenja izveli 27. juna, u vrlo nezgodnom trenutku – manje od nedjelju dana poslije prve zvanične i veoma srdačne posjete ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Vašingtonu.

Kasnije je zvanično objašnjeno da je to učinjeno jer je jedan od optuženih planirao da otputuje iz SAD.

U međuvremenu, obje stane su uložile maksimalne napore da ta afera ne pokvari njihove odnose u usponu.

Pred federalnim sudom, optuženi nisu iznijeli gotovo nikakav detalj o svom ilegalnom radu za Rusiju, što nedostaje i u samoj optužnici, tako da je cijela afera, koja se približila kraju i raspletu, ipak ostala nejasna i nedorečena.

U nedostatku drugih detalja, javnost će aferu najbolje zapamtiti po Ani Čepmen, lijepoj i pametnoj 28-godišnjoj Ruskinji sa Menhetna, koja je u SAD postala tabloidna senzacija.

Štampa je bila prepuna fotografija te riđokose “fam fatal” u scenama noćnog života Njujorka i na poslovnim konferencijama, a u člancima je poređena sa djevojkama iz filmova o Džejmsu Bondu.

Do sada najveća razmjena špijuna između dva suparnika iz vremena “hladnog rata”, obavljena je 1985. godine, kada je za četiri špijuna uhapšena u SAD, predato 25 uhapšenih u Poljskoj i tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

U to vrijeme, razmjene su obavljane na mostu Glinike, između istočnog i zapadnog Berlina.

Jedna od najpoznatijih razmjena bila je 1962. godine, kada su razmijenjeni pilot oborenog američkog špijunskog aviona U-2 Frensis Geri Pauers i sovjetski obavještajac Rudolf Abel.

Avaz

Leave a Reply