Sven Alkalaj: Dodik nas koči

Ministre
Alkalaj, već četiri je godine “vrući krumpir” u odnosima između
Hrvatske i BiH granica na moru kod Neuma. Zašto to pitanje nije
obuhvaćeno na ovoj prvoj zajedničkoj sjednici?

− Održavanje
ove sjednice bilo je značajno s više aspekata. Prvo, još od 2007.
godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća između Hrvatske i BiH,
a zajednički sastanak na visokoj razini, po resorima, potreban nam je
kako bismo rješavali otvorena pitanja. Teme koje su dominirale na ovoj
zajedničkoj sjednici obuhvatile su pitanja suradnje i potpore Hrvatske
na putu BiH prema članstvu u EU-u i NATO-u. I to je pitanje od bitnog
interesa za BiH.

– Posebno je istaknuta međusobna razmjena i
prijenos iskustava na tom putu, te je vrlo pozitivno ocijenjeno to što
je RH ustupila prijevod pravne stečevine na hrvatskom jeziku BiH, što
nam također skraćuje europski put. Istaknuta je i puna potpora i
suradnja u pripremi za članstvo u NATO-u, kao i zahvalnost za lobiranje
RH da BiH dobije MAP (Akcijski plan za NATO).

– Od ostalih tema
treba navesti prekograničnu suradnju u borbi protiv prekograničnoga
kriminala, te suradnju na području prometnog povezivanja. Misli se na
koridor 5C, mostove na Savi te povezivanje graničnih prijelaza.
Razgovarali smo i o suradnji u zaštiti okoliša, o sporazumu o
imovinsko-pravnim pitanjima, gospodarstvu, trgovinskoj suradnji i
turizmu.

− Ali, na ovoj se sjednici nije govorilo o težim i složenijim pitanjima?

−
Istina, zauzeto je stajalište da se krene s onim pitanjima koja nas
spajaju, ali koja treba potaknuti, dopuniti i dati im poticaj boljom
suradnjom nadležnih ministarstava. Planirano je da se suradnja nastavi
u ovom formatu, i očekuje se delegiranje otvorenih pitanja koja su
teža, odnosno koja opterećuju naše odnose. Sljedeća sjednica trebala bi
se održati u BiH, u Brčkom.

− Turska je inicirala trilateralne
razgovore s Hrvatskom i Srbijom u rješavanju otvorenih pitanja. Je li
baš nužno da Turska posreduje u rješavanju naših otvorenih pitanja, zar
se Hrvatska i BiH ne mogu same dogovoriti?

− Trilateralni
susreti BiH, Srbije i Turske služe da se razmatraju i nađu odgovori na
otvorena pitanja i u tome je dosta učinjeno, od dobivanja agremana za
našeg veleposlanika u Beogradu, što je bio problem tri godine, do
Deklaracije o Srebrenici u parlamentu Republike Srbije u kojoj se
ispričavaju obiteljima žrtava genocida u Srebrenici. Na idućim
sastancima razgovarat ćemo i o drugim otvorenim pitanjima i načinu
njihova rješavanja.

– Kad je riječ o trilateralnim susretima RH,
Turske i BiH, oni imaju posve drugi karakter. Tu dominiraju teme kako
RH i Turska mogu pomoći naporima BiH da postane punopravna članica
NATO-a, zatim suradnja i oporavak u pojedinim granama gospodarstva, kao
i angažman na stabilizaciji prilika u BiH. Pritom se ima na umu važnost
stabilnosti BiH, kao ključa stabilnosti regije općenito.

−
Nije se govorilo ni o izgradnji pelješkog mosta, ali je dana podrška
izgradnji Jadransko-jonske autoceste, koja bi trebala prolaziti
neumskim zaleđem. Je li možda dogovoren način ulaganja u tu autocestu
koja je od vitalnog interesa i za Dubrovnik?

− Razgovarali smo
o izgradnji Jadransko-jonske autoceste. Dogovoreno je da se pristupi
izradi međudržavnog sporazuma kojim bi se definirala studija s ciljem
da se iznađe najpovoljnija trasa za njezinu izgradnju. To je prvi
korak.

− Još uvijek je otvoreno i pitanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno povrat bosanskohercegovačke imovine Hrvatskoj i obrnuto?

− I to bi se pitanje trebalo riješiti na idućoj sjednici.

−
Ali, to je pitanje i kamen spoticanja u BiH. Dok Milorad Dodik
inzistira na tome da se državna i vojna imovina podijeli između
entiteta, Haris Silajdžić traži upis državne imovine na državu BiH. I
Hillary Clinton uputila je pismo Predsjedništvu BiH u kojem traži da se
vojna imovina upiše na državu jer ćete izgubiti mogućnost otvaranja
akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

− Njezino je pismo odraz
želje i opredijeljenosti SAD-a da pridonese putu BiH u NATO i da
potakne one koji opstruiraju rješavanje pitanja 69 lokacija koje su od
interesa za reformu i razvoj Oružanih snaga BiH. Već po reakcijama koje
dolaze iz Republike Srpske i premijera Dodika na to pismo američke
državne tajnice, jasno se vidi njegovo opredjeljenje za nastavak
opstrukcije puta BiH u NATO.

– Naime, opstrukcije iz RS
nastavljaju se nesmanjenom žestinom na svim razinama, kako u
Ministarstvu vanjskih poslova uspostavljanjem ”paralelne diplomacije”,
pa do opstrukcija svih aktivnosti na euroatlantskom putu. Poznato je
tko sve stoji iza ovoga, ali nije mi jasna šutnja značajnog dijela
međunarodne zajednice.

– Zaustavljanje BiH na putu u EU i NATO
izravan je napad na vrijednosti demokracije, na prosperitet BiH i
njezinih naroda. Neodlučnost i izostanak reakcije na ovakve poteze i
izjave premijera Dodika, koji kaže da će zaustaviti put u NATO, ničim
se ne mogu opravdati.

(Vijesti.ba)