Zaštićeni svjedok optužbe KDZZ-185, francuski zvaničnik koji je u Sarajevu tada bio na službi u UN, negirao je tu tvrdnju.
– Ja sam šest mjeseci živio preko puta zgrade ‘Oslobođenja’ i nikada tu nisam vidio bosanske vojnike… Osim toga, artiljerijski napadi na tu zgradu počeli su prilično rano, odmah pošto je počeo rat, a tada Armija BiH još nije imala komande brigada – rekao je svjedok.
Sugerišući da je ”Oslobođenje” bilo legitiman vojni cilj, Karadžić je uzvratio da većina vojnika Armije BiH nije imala uniforme, već su bili u civilu, ali je sjvedok na to odgovorio da su pripadnici Armije BiH imali obilježja.
Karadžić je tvrdio i da je eksploziv za Armiju BiH bio švercovan u bocama za kiseonik koje su u Sarajevo dopremane u humanitarnim konvojima UNPROFOR-a.
– To je potvrdio u svojim memoarima i general Rasim Delić… Naši vojnici su pretovarali te boce i nisu znali šta je u njima, a muslimani su se tome smijali – rekao je Karadžić.
Bivši vođa pobunjenih bosanskih Srba optužen je za terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada sa položaja Vojske RS. Optužen je i za genocid u Srebrenici i još osam opština, etničko čišćenje nesrba i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95. godine.
U nastavku suđenja Karadžiću, svjedoka će dodatno ispitivati tužioci.
Onasa