Britanska javnost suočava se sa bolnom istinom o ekonomskoj situaciji u kojoj se zemlja nalazi – sređivanje javnih finansija glavni je prioritet nove vlade i očekuje se najveće “stezanje kaiša” za posljednjih 30 godina.
Detalji prijedloga budžeta čuvaju se u tajnosti, ali je jasno da predstoji otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru i zamrzavanje ili smanjenje plata onima koji ostanu; stradaće i neki socijalni programi kao što su poreske olakšice za ljude koji imaju djecu.
Mjesec dana nakon što je stupio na dužnost, ministar finansija George Osborne saopštiće u parlamentu kako namjerava da smanji državne rashode i poveća prihode.
“Optimizam” ministra
Dok se priprema da naciji propiše “gorku pilulu”, Osborne se trudi da bude optimista:
-Ja to ne vidim kao nešto loše nego kao odlučne mjere kako bismo riješili problem rekordno velikog deficita. Među najvećim evropskim privredama mi imamo najveći deficit, i to u trenutku kada finansijska tržišta pažljivo prate koje zemlje nisu u stanju da svoje dugove drže pod kontrolom. Tim problemom moramo da se pozabavimo- poručuje Osborne i dodaje da će novi budžet sadržavati mjere koje su neminovne i neprijatne.
Neki postojeći porezi će najverovatnije biti povećani, a, po svemu sudeći, biće uvedeni i novi.
Gotovo je izvjesno uvođenje novog poreza za banke, kako bi se u državnu kasu vratio dio para potrošenih na njihovo spasavanje u jeku finansijske krize. Možda će skočiti i porez na dodatu vrijednost.
Od onih koji se finansiraju iz državne kase najverovatnije skoro niko neće biti pošteđen.
Vlada najavljuje da će zaštititi fondove za zdravstvo i pomoć siromašnim zemljama, ali će morati da smanji izdvajanja i za odbranu i za školstvo te za sve druge sektore koje finansira.
Ali, u javnosti se već pojavljuju znaci nezadovoljstva.
Na nekoliko desetina univerziteta širom Britanije u ponedjeljak su održani protesti studenata i profesora, koji strahuju da će školstvo ubuduće dobijati još manje para.
Predstavnik Udruženja univerzitetskih profesora Paul Coterall misli da štednja na školstvu ne ide u prilog ekonomskom oporavku.
-Očekujemo da ovog ljeta više od 200.000 mladih sa dobrim ocjenama neće uspjeti da se upiše na fakultete. Za njih zbog mjera štednje jednostavno neće biti mjesta. Većina njih staće u red za pomoć za nezaposlene. Ne shvatamo kako je to u skladu sa nastojanjima da našu privredu pripremimo za oporavak. Tada će nam upravo biti potrebna visoko obrazovana radna snaga kako bismo bili konkurentni u odnosu na druge zemlje- objašnjava Coterall.
Laburisti protiv mjera štednje
Opozicioni laburisti, koji su do prije mjesec dana bili na vlasti, slažu se sa protivnicima dramatičnih mjera štednje.
Jedan od funkcionera stranke i bivši ministar za obrazovanje Ed Bolz upozorava da bi Britanija ponovo mogla da upadne u recesiju ako nova vlada žestoko “stegne kaiš”:
-Znam da veliki broj analitičara kaže da to mora da se uradi i da nova koaliciona vlada zastupa taj stav. Ali, glavni prioritet mora da bude obezbjeđivanje ekonomskog rasta i očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti. Plašim se da ćemo ponoviti grešku iz 30-ih godina prošlog vijeka i da polazimo od pretpostavke da je najvažnije smanjiti budžetski deficit čak i ako to znači da ćemo ugroziti ekonomski rast i zaposlenost. Dramatično smanjenje javne potrošnje ugroziće ekonomski opravak, što će samo otežati smanjenje deficita- – smatra Bolz.
Skoro niko ne spori da rupe u državnim kasama moraju da budu popunjene, ali mnogi upozoravaju da to ne smije da se uradi naglo, jer bi recesija mogla da se vrati.
Mjeseci i godine koji slijede pokazaće koje su vlade uspjele da nađu zlatnu sredinu.
Srna
