Zašto je nebo plavo?

Na putu prema površini Zemlje najviše se prelama svjetlo koje ima najkraću talasnu dužinu. Plavo svjetlo je ono s najkraćom talasnom dužinom u vidljivom dijelu elektromagnetnog spektruma, te se tako najviše i prelama. Ovo prouzrokuje da se plavo svjetlo najviše i rasprši na nebu u odnosu na druge boje.

Manje molekule u atmosferi, kao što je oksigen (O₂) i nitrogen (N₂) su one koje raspršavaju boje u svjetlu na različite načine. Veće čestice kao što je voda ili prašina raspršuju svjetlo neovisno od njihove talasne dužine, odnosno boje.

Zbog ovoga je moguće odrediti količinu vode u atmosferi mjereći količinu plavetnila u svjetlu. U ekstremno hladnim polarnim krajevima, gdje je zrak veoma suh, nebo dobija tamnoplavu boju, dok je nebo u našim područjima svijetlo plave boje – jer je “pomiješano” s drugim bojama.
U zračnim masama gdje je dodano puno vodene pare iz tople morske vode, nebo postaje gotovo bijelo, tako da se plavetnilo “prekriva” drugim bojama kao rezultat jačeg reflektovanja kompletnog spektralnog kompleksa.

Raspršavanje svjetla, koje favoritizira plavu boju (talasne dužine koje daju tu boju), koja ima kraću talasnu dužinu od crvene, se zove Rayleigh-raspršavanje. Veličina molekula koje raspršavaju svjetlo su vrlo blizu veličini talasnih dužina svjetla. Plavi dio spektruma leži između talasnih dužina od 400 i 500 nm, dok recimo crveni dio leži na oko 700 nm (jedan nanometar je 0.000000001 dio metra).

Rayleigh-raspršavanje stoji iza drugog poznatog fenomena – rumenog zalaska Sunca. Tada je Sunce toliko blizu horizontu da je put koji svjetlo mora proći kroz atmosferu veoma dugačak, tako da samo najizdržljivije sunčeve zrake uspijevaju da stignu do naših očiju. A ta boja je – crvena!

IslamBosna.ba