Mesić: Kantonizacija je rješenje za BiH
Dodik se očito ne uklapa u Istanbulsku deklaraciju • Kandidatura Željka Komšića u svakom slučaju je legitimna
Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik, opet je bio gost Sarajeva. Do glavnog grada BiH došao je kopnom, preko Bosanskog Broda, Dervente i Doboja. Kaže da ga nije bilo strah putovati teritorijom RS.
– Stali smo i u nekom restoranu pored puta, malo odmorili i popili kavu. Ljudi su me prepoznali, prilazili su i tražili da se slikamo zajedno, govori nam Mesić.
Puno je medijske i političke prašine podigla Vaša izjava data pri kraju mandata predsjednika Hrvatske o opasnosti koju za budućnost BiH predstavljaju secesionističke izjave premijera RS Milorada Dodika. Da li još smatrate da je Dodikova politika opasna za opstanak BiH?
– Opasna je logika po kojoj Dodik funkcionira, kada govori da ako druga dva naroda ne misle kao on i politika koju predstavlja, onda će oni raspisati referendum i odlučiti sami o svojoj sudbini i sudbini RS. A to znači da se nastavlja politika Slobodana Miloševića, ali na drugi način.
Milošević je topovima, tenkovima, ratnim zločinima, genocidom, čistio jedan prostor i stvarao etnički čistu srpsku teritoriju. A sada se ništa ne poduzima da se Bošnjaci i Hrvati vraćaju na prostor RS, gdje ih je prije rata bilo 48 posto.
Kada danas neko govori o mogućem referendumu o osamostaljenju i pripajanju tih prostora Srbiji, onda to znači novi rat. Ja sam upravo zbog te opasnosti i radikalne politike koju predstavlja premijer RS Dodik, rekao da bih kao vrhovni zapovjednik Hrtvatske vojske presjekao koridor kroz Bosansku Posavinu. To nije značilo poziv na rat, nego upravo suprotno, to je način da se preduprijedi moguće izazivanje novih sukoba. Rat kao opciju za BiH treba potpuno isključiti.
Kako ocjenjujete Istanbulsku deklaraciju koju su nedavno potpisali predsjednici Turske, BiH i Srbije?
– Ta Deklaracija sigurno ne šteti. Njome se na jedan način na svjetlo dana izvlači politika Milorada Dodika. Jer on se u tu Deklaraciju očito ne uklapa. E, sada je pitanje koliko će Srbija i evropski i međunarodni faktori u svemu tome imati konstruktivnu ulogu.
Mi u Hrvatskoj smo rekli Hrvatima u BiH da je BiH njihova država, da je njihov glavni grad Sarajevo i da svoju politiku trebaju kreirati u Sarajevu. Iz Srbije još nismo čuli takvu poruku upućenu Srbima u BiH. Kad Beograd to bude, ne samo rekao, nego i provodio takvu politiku, onda će se promijeniti i politika radikalnih elemenata u RS.
Pred BiH su novi izbori u oktobru. Da li je u BiH moguća nova politika koja će zemlju voditi prema evropskim integracijama, a ne prema novim podjelama i sukobima?
– Pitanje je koliko je međunarodna zajednica odlučna da BiH profunkcionira kao normalna, pravno uređena, demokratska, po europskim standardima funkcionalna država. To za sobom povlači i neminovan preustroj BiH. Dok god budu postojali uvjeti da se entiteti pretvaraju u države, dotle BiH neće funkcionirati kao druge europske zemlje.
Uvijek sam smatrao da je kantonizacija cijele BiH najbolje riješenje. Kantoni bi, naravno, morali biti multinacionalni, a narodi i građani u njima bi bili konstitutivni i ravnopravni.
Kako to ostvariti kada se iz RS protive čak i knjiženju nesporno državne imovine na BiH?
– Poziv na knjiženje državne imovine na entitete je zapravo poziv na podjelu BiH. U bivšoj Jugoslaviji postojao je fond za pomoć nerazvijenim republikama i pokrajini Kosovo. Hrvatska je zajedno sa Slovenijom i Vojvodinom davala novce za taj fond iz kojeg su kasnije građene fabrike i drugi objekti u BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu.
Tada entiteta nije bilo i sve što je stvoreno imovina je države BiH. Sada se ta imovina želi opljačkati zahtjevom da se uknjiži na entitete. Dakle, jedna dobra ideja o pomoći nerazvijenim republikama, sada se želi pretvoriti u otimačinu.
Hrvatske političke stranke u BiH su podijeljene, neke su za treći entitet, druge za konstitutivnost hrvatskog naroda na cijeloj teritoriji BiH. Šta je najbolje rješenje za Hrvate u BiH?
– Hrvatima objektivno, zbog njihove malobrojnosti, odgovara konstitutivnost na teritoriji cijele BiH. Stvaranje novog entiteta je minimum koji Hrvati mogu dobiti. Šta znači da Hrvati dobiju entitet u kojem nema Hrvata iz Sarajeva, Bosanske Posavine, Tuzle…? Tako bi dobili samo nastavak asimilacije i napuštanja prostora na kojem se sada nalaze. A taj minimum, odnosno tzv. hrvatski entitet, odgovarao bi samo uskom krugu ljudi, malobrojnoj eliti koja se bori za vlast, a ne hrvatskom narodu.
Željko Komšić, jedan od čelnika SDP BiH, najavio je ponovnu kandidaturu za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Većina hrvatskih stranaka to smatra prevarom i izbornim inžinjeringom u režiji SDP-a. Kako vi ocjenjujete dosadašnji Komšićev učinak u Predsjedništvu BiH?
– Kandidatura Željka Komšića u svakom slučaju je legitimna. On je, koliko je meni poznato, na korektan način ispunjavao svoju ulogu člana Predsjedništva i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a također je na častan način zastupao interese hrvatskog naroda u BiH. Ne znam ko može prigovoriti njegovoj kompetentnosti i njegovoj opredijeljenosti za očuvanje BiH i nastojanju da zaštiti i interese hrvatskog naroda u BiH. Još nisam čuo šta se to sadržajno i bitno njemu može prigovoriti.
Prigovara HDZ…
– Pa neka kažu šta je to Komšić napravio loše. Oni, na primjer, nemaju prigovora na ono što je radio Mate Boban. U njegovo vrijeme Hrvati koji su ostali u Sarajevu proglašavani su nacionalnim izdajnicima. Da li je to bio dobar predstavnik hrvatskog naroda kojeg je HDZ lansirao u političku orbitu?
Fašizam je zločin i u ideji i u izvedbi
– Na pojave fašizma reagira se nedopustivo mlako i u Hrvatskoj, i u BiH, i u Srbiji. A fašizam je posebno opasan jer se može razviti u malim sredinama, za razliku od komunizma, koji je bio megaideja i očito utopija. Komunizam je bio neostvariv kao ideja, ali nije zločin, za razliku od fašizma koji je zločin i u ideji i u izvedbi.
Srbi nisu doživjeli katarzu
– Srbi na prostoru bivše Jugoslavije, nisu doživjeli katarzu. Mogli smo se razići mirno, kao Česi i Slovaci i danas bi svi bili u Europskoj uniji. Srbi moraju shvatiti da su zločini počinjeni i u njihovo ime. Pa nismo mi birali Miloševića na izborima. Oni su ga birali. Kao što su i Nijemci birali Hitlera, ali su Nijemci doživjeli katarzu nakon Drugog svjetskog rata i jasno osudili zločine i zvjerstva nacističke Njemačke.
Milošević je svijet lagao da želi sačuvati Jugoslaviju, a Srbima je obećavao da će svi živjeti u jednoj državi. Ništa od toga se nije desilo, a veliki zločini su počinjeni nad drugim narodima. Međutim, mnogi Srbi ne osuđuju Miloševićevu politiku i jedino mu zamjeraju što nije dovršio projekat stvaranja velike Srbije. Čak neki danas žele da dovrše taj njegov projekat.
Zahvaljujući Titu, iz Drugog svjetskog rata izašli smo kao pobjednici
– U vrijeme Titovog režima, nakon sloma Hrvatskog proljeća, ja sam otišao u zatvor u Staru Gradišku. To je bio vrlo težak zatvor. Ali, mi ne smijemo povijesne ličnosti ocjenjivati prema svojoj osobnoj sudbini. To bi bila greška.
Stvari treba postaviti na svoje mjesto. Zahvaljujući genijalnosti Josipa Broza Tita, Jugoslavija nakon Drugog svjetskog rata nije vraćena na period Kraljevine i vlasti dinastije Karađorđević, odnosno general Draža Mihajlović nije se mogao vratiti na mjesto ministra odbrane, što su namjeravali saveznici.
Zahvaljujući Titu, i Hrvati, i Srbi, i Bošnjaci i drugi narodi sa ovih prostora iz Drugog svjetskog rata izašli su kao pobjednici. Da Tito nije organizirao antifašističku borbu, povijest naših prostora bila bi sasvim drugačija.
Tito je bio i komunist i boljševik i diktator, sve je on to bio, ali kad ga danas valoriziramo kao državnika, političara i povijesnu ličnost, onda ocjenjujemo njegova djela. Jugoslavija je evoluirala od države sovjetskog tipa, kakva je izašla iz rata, do jednog konfederalnog modela kakav je postala s Ustavom iz 1974. godine. Na temelju tog Ustava Badinterova komisija je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća priznala pravo republikama bivše SFRJ da se osamostale. To su povijesne činjenice.
Priče o islamskoj opasnosti iz BiH su besmislice
Da li postoji islamska opasnost u BiH, kako to tvrde srpski propagandni krugovi?
– To su besmislice. Bošnjaci na prostoru čitave bivše Jugoslavije su narod sa evropskim pogledom na svijet. Ali, postoje neke marginalne skupine koje pokušavaju plasirati evropskoj i svjetskoj javnosti nekakve imbecilne ideje o tome da postoji opasnost od radikalnog islamizma u BiH.
Postoje i neke osobe u Hrvatskoj, čija mi se imena gadi i spominjati, koja u službi RS i Srbije pokušavaju prodati svoje imbecilne ideje o islamskoj opasnosti u BiH. To, naravno, plaćaju izvori u RS i Beogradu. Oni od toga žive dobro.
Međutim, pitanje je vremena do kada će ih oni koristiti. Sve što oni plasiraju će se izvjetriti kao para. Vrijeme će ih demantirati.
Avaz