Ograničen je napredak na svim nivoima u BiH. I dalje je prisutno osporavanje države BiH.Nastavljaju se pravne i političke akcije protiv državnih institucija, nadležnosti i zakona. To uglavnom čini Vlada RS-a. Kazao je ovo visoki predstavnik Valentin Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a koje je raspravljalo o situaciji u našoj zemlji. Uprkos napretku u euroatlantskim integracijama i poboljšanim odnosima u regiji, Inzko je istakao da je opšta politička klima u našoj zemlji i dalje negativna.
U kontekstu predstojećih opštih izbora, politička atmosfera u BiH se pogošrala, što ima negativan efekat na ispunjenje reformi koje još uvijek nisu riješene, istakao je Inzko među ostalim u izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nastavljaju se i antidejtonske aktivnosti, posebno u RS-u, a poraslo je i korištenje nacionalističke i neumjerene retorike. Naročito se osvrnuo na izjave o mogućnosti "mirnog razilaženja" zemlje i "pojavljivanja nove države". Inzko je iskazao zabrinutost i zbog usvajanja novog Zakona o referendumu u RS-u u izričitu svrhu osporavanja autoriteta visokog predstavnika. Ni Federacija, kazao je Inzko, nije ispunila ustavne obaveze o raspodjeli šest ključnih funkcija među konstitutivnim narodima. Inzko je napomenuo i napredak kad je riječ o uslovima za bezvizni režim.
"Ove godine zemlja je u većini ispunila Mapu puta, koja može građanima BiH omogućiti da putuju u zemlje Šengenske zone, a da ne moraju prvo tražiti vize", kazao je Inzko.
Vijeću sigurnosti UN-a obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je ukazao na stalno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Većina problema i izazova sa kojim je BiH danas suočena potiču od neuspjeha da se provedu osnovni elementi Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksa sedam, koji garantuje svim izbjeglicama i raseljenim licima pravo da se slobodno i sigurno vrate u svoje domove", kazao je Silajdžić.
Visoki predstavnik ukazao je na stagnaciju u provođenju ustavnih reformi, ali i to što nadležne institucije naše zemlje nisu uspjele provesti presudu evropskog suda za ljudska prava koja govori o pravima manjina da budu birane i imenovane u institucije na državnom nivou.
ftv
