On objašnjava da u državnoj kasi tih novaca nema i dodaje da je novac iz međunarodnog paketa pomoći jedini način da se izbjegne propuštanje rate. Grčki ministar finansija je istakao da je uslov za dobijanje pomoći drakonska mjera štednje.
Parlament Grčke je večeras, većinom glasova, usvojio vladin 30 milijardi dolara vredan prijedlog zakona o mjerama štednje, koji je jedan od uslova za dobijanje 110 milijardi eura strane pomoći, neophodne toj zemlji da se izvuče iz teške ekonomske krize.
“Učinili smo ono što je neophodno, a ne ono što je lako”, izjavio je poslije glasanja ministar fiansija Jorgos Papakonstantinu. “Bez ovih mjera, bili bismo bačeni u najdublju recesiju u istoriji ove zemlje”, rekao je on i dodao da Grčka traži zajmove od zemalja koje takođe imaju deficite i zemalja koje su na meti špekulanata.
“Da bi dobili (novac), moramo da ih ubijedimo da našu kuću dovodimo u red”, kazao je grčki ministar obrazlažući nužnost “pritezanja kaiša”.
Mjere štednje kojim bi, prema računici grčke vlade, zemlja uštedjela 30 milijardi evra u naredne tri godine, podrazumijevaju zamrzavanje plata u javnom sektoru do 2014. godine, zamrzavanje ili smanjenje penzija, povećanje PDV-a sa 19 na 23 odsto.
Predviđeno je i podizanje prosječne starosne granice za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine, povećanje akciza na gorivo, cigarete i alkohol do 10 posto, jednokratni porez na profit plus porez na nekretnine i kockanje i ekološku taksu.
Premijer Jorgos Papandreu je apelovao na grčki narod da prihvati drakonske mjere štednje koje su podstakle desetine hiljada građana da izađu na ulične proteste i obećao je da će se odazvati njihovom pozivu na borbu protiv korupcije. Grčki premijer kaže da hitno treba početi rad na oporavku posrnule privrede, čiji su problemi oko ogromnog duga i deficita doveli u opasnost čitavu 16-članu evrozonu.
“Hitne mjere štednje su uslov koji je potreban da bismo povratili kredibilitet i dobili na izgubljenom vremenu. Vrijeme je da se dese velike promjene koje su odgađane godinama”, rekao je Papandreu.
“Mi danas ne bismo bili tu gdje smo i ne bismo tražili od Grka tako veliku žrtvu da nije bilo pljačke”, naveo je premijer, optužujući time prethodnu, konzervativnu vladu za sistemsku korupciju, koja je Grčku dovela na rub bankrota.
Grci su duboko nezadovoljni mjerama štednje, iako se ta zemlja nalazi, zbog sve oštrije dužničke krize i rastućeg socijalnog nezadovoljstva, “na ivici ponora”.
Oštre mere štednje već na snazi
Grčka je već na početku godine počela da najavljuje mjere za rješenje problema prezaduženosti. Tako je 14. januara javnosti predstavila program za stabilizaciju, koji je uključivao plan za smanjenje budžetskog deficita do 2012. na 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa 13,6 odsto iz 2009.
Premijer Papandreu je 2. februara najavio da će vlada proširiti mjeru zamrzavanja plata u javnom sektoru u 2010. godini na sve one koji zarađuju manje od 2.000 evra mesečno.
Grčka vlada je 5. marta usvojila novi paket mjera za smanjenje plata u javnom sektoru i povećanje poreza, u svrhu uštede dodatnih 4,8 milijardi eura. Mjere uključuju povećanje poreza na dodatu vrijednost za dva odsto, na 21 odsto, smanjenje bonusa na plate u javnom sektoru za 30 odsto, povećanje poreza na gorivo, duvan i alkohol, kao i zamrzavanje državnih penzija u 2010.
B92