‘Da nije bilo Miloševića i velikosrpske ideje, mogli smo se mirno razići’

Međunarodna konferencija “Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas”, koja se održava u okviru Festivala subverzivnog filma u Zagrebu, otvorena je okruglim stolom “Socijalizam u Jugoslaviji, socijalizam danas: što je dovelo do raspada Jugoslavije?”.

– Da nije bilo Miloševića i velikosrpske ideje, mogli smo se u miru rastati i nastaviti demokratizaciju, što je garantovao Ustav iz 1974. koji je republikama davao državnost, rekao je sinoć na skupu posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji se bavio lošim posljedicama zadnjeg rata i posljedicama raspada Jugoslavije.

Govoreći o kraju 60-ih i početku 70-ih godina prošlog vijeka, Mesić je rekao da se tada željelo da “federacija federira” i da svaka država raspolaže sredstvima koja je ostvarila, ali je to zbog centralizacije bilo nemoguće.

On je razvoj ekonomskih odnosa u novoj Hrvatskoj nazvao subverzijom, ističući da su svi bili protiv socijalne privrede i zanemarili šta je donela tržišna.

– Trebala je filozofija da se uništi sve što se uništilo, sve silne firme do kojih su došli fakini i šank kapitalisti. Nije normalno da jedna osoba kupi 167 preduzeća i da se, nakon što se sve što je u njima stvoreno rasplinulo, slobodno šeće Zagrebom, rekao je Mesić.

– Mogli smo se svima zaposlenima razdjeliti dionice, a dio dati i onima kojima su preduzeća nakon 1945. nacionalizovana, ali smo se odlučili za stvaranje 200 bogatih porodica, jer ih, eto, ima i Francuska. Samo one u Francuskoj su se, za razliku od hrvatskih, bogatile tokom 300 godina, kritički se Mesić osvrnuo na ekonomsku politiku Tuđmanovog režima, ne spominjući da je prvim godinama bio premijer i šef Sabora.

Sociolog Rastko Močnik smatra da je “socijalizam Jugoslaviju izvukao iz periferije i doveo je do poluperiferije”.

– A ako danas izgleda da smo bliže Evropi, to je zato što ona postaje dio poluperiferije u svjetskim razmjerama i ima teškoća s demokratijom, ocijenio je Močnik.

On smatra da se socijalizam nije mogao održati zbog pada produktivnost kapitala, a politički sistem se nije mogao adaptirati na nove ekonomske uslove.

Močnik tvrdi i da kapitalizam ne može preživjeti, a da socijalizam, zasnovan na ideji solidarnosti, treba uzeti kao inspirativnu ideju i postaviti ga van političkog aparata koji je prepreka politizovanju društva.

Poslednji šef diplomatije SFRJ i Mesićev savetnik Budimir Lončar kazao je da “danas moramo razvijati multipolarni svijet koji će razvijati demokratiju među državama, što će značiti i razvoj demokratije u samim državama”.

Lončar misli da su se socijalizam i socijalističke ideje deformisale, ali da nisu prestale da budu aktuelne.

Filozof Predrag Matvejević je rekao da niko nije mogao računati da će “finansijski kapitalizam zadati toliki udarac kapitalizmu i bankarski sistem bankama, da ćemo doživjeti da najsiromašniji žele odbraniti banke kako ne bi ostali bez posla, da će hiperproduktivnost dovesti do osiromašenja”.

Festival subverzivnog filma koji se u Zagrebu održava od 1. do 25. maja na temu socijalizma, u svom okviru ima i ovu konferenciju, na kojoj će do 7. maja lično ili preko video ekrana govoriti najeminentniji svjetski teoretičari marksizma, među kojima i Tarik Ali, Slavoj Žižek, Đani Vatimo i Noam Čomski.

Avaz