CIA: BiH je tranzitna tačka za trgovinu heroinom

0

altBo­sna i Her­ce­go­vi­na je ze­mlja sa gra­ni­čnim spo­ro­vi­ma, ka­ko
zbog ko­pne­nih, ta­ko izbog mor­skih gra­ni­ca, tran­zi­tna je ta­čka
za trgo­vi­nu he­ro­inom ka Za­pa­dnoj Evro­pi i ma­nje tran­zi­tna
ta­čka za ma­ri­hu­anu. Ra­nji­va je na akti­vnos­ti pra­nja nov­ca i
slu­ča­je­ve ko­rup­ci­je, pri­su­tna je siva pri­vre­da, sla­bo se
pro­vode za­ko­ni. Ovo je sa­mo dje­lić po­da­ta­ka do ko­jih sva­ko
in­for­ma­ti­čki pi­smen mo­že do­ći na zva­ni­čnoj stra­ni­ci
ame­ri­čke Cen­tral­ne oba­vje­štaj­ne slu­žbe, CIA.

U vo­di­ču
američke obavještajne službe kroz sve ze­mlje svi­je­ta, na­šli su se i
po­da­ci o BiH, do­du­še ne potpuno os­vje­že­ni jer su mno­gi od njih
iz 2009., 2008., 2007., ali i ra­ni­jih go­di­na. Ta­čnost ne­kih
po­da­ta­ka mnogima će se učiniti dis­ku­ta­bil­nom, a objavljeni su i
ne­ki ve­oma izne­na­đu­ju­ći.

Iako je BiH ze­mlja ko­ja ni­je
ura­di­la po­pis od da­vne 1991. go­di­ne, CIA ra­spo­la­že po­dat­kom
iz 2009. go­di­ne ko­ji ka­že da, u broj­kama, BiH ima 4.613.414
sta­no­vni­ka.

Is­to­ri­jat BiH CIA donosi od 3. mar­ta 1992.
go­di­ne ka­da je pro­gla­še­na ne­za­vi­snos­ti države. U ovom je
dijelu na­ve­den i po­da­tak o boj­ko­tu gla­sa­nja za ne­za­vi­snost
lo­kal­nih Srba uz po­dršku Srbi­je i Crne Go­re. Potom se da­je
is­to­ri­jat Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma i krat­ko predstavlja ure­đe­nje
BiH, gdje se navodi da en­ti­te­ti no­se ve­ći­nu drža­vnih fun­kci­ja.

Opi­su­je
se fun­kci­ja Ure­da vi­so­kog pred­sta­vni­ka, sa na­po­me­nom o
bon­skim ovlas­ti­ma ko­je ovaj ima. Na­ve­de­ne su i sve
tran­sfor­ma­ci­je stra­nih mi­ro­vnih tru­pa u BiH od prvog IFOR-a do
aktuelnog EUFOR-a.

Kad je u pi­ta­nju geo­graf­ski po­lo­žaj,
sa­zna­je­mo da BiH gra­ni­či samo sa Ja­dran­skim mo­rem i Hrvat­skom,
ali su u dijelu u kojem se govori o du­ži­ni gra­ni­ce, ure­dno
na­ve­de­na i Crna Go­ra i Srbi­ja. BiH je, ina­če, “ne­što ma­nja
po­vrši­nom od Za­pa­dne Vir­dži­ni­je”, a iako pi­še da BiH ima 20
kilometara mor­ske oba­le, “ni­ka­kvi po­da­ci ni­su na­đe­ni za
va­že­će po­mor­ske ta­kse”.

Među geo­graf­skim na­po­me­nama
opi­sa­na je po­dje­la BiH unu­tar pri­zna­tih gra­ni­ca i to na
“za­je­dni­čku boš­nja­čko/hrvat­sku fe­de­ra­ci­ju” i “te­ri­to­rij
bo­san­skih Srba Re­pu­bli­ku Srpsku”, a “re­gi­ja Her­ce­go­vi­na
gra­ni­či sa Hrvat­skom i Crnom Go­rom i tra­di­ci­onal­no je
na­se­lje­na hrvat­skom ve­ći­nom na za­pa­du i srpskom na is­to­ku”.

Bh.
vla­da je definisana i opi­sana kao “sa­ve­zna de­mo­krat­ska
re­pu­bli­ka u nas­ta­ja­nju”, a kao je­di­ni “na­ci­onal­ni dan”
is­ta­knut je “Dan drža­vnos­ti 25. no­vem­bar”.

Inflacija 0,6 odsto

Prema
CIA-inm podacima, pra­vo gla­sa u BiH ima­ju “svi od 18 go­di­na i oni
od 16 ako su za­po­sle­ni”. Iako se zna da ih u BiH formalno postoji
gotovo 250, CIA je po­bro­ja­la 27 po­li­ti­čkih stra­na­ka sa
ime­ni­ma njihovih čelnika, a me­đu nji­ma je na­ve­den čak i Ra­sim
Ka­dić kao pred­sje­dnik Li­be­ral­ne stran­ke, što ovaj već oda­vno
ni­je. Po­se­bno je is­ta­knu­to da po­li­ti­čki uti­caj u drža­vi
ima­ju vo­đe i gru­pe po­put ra­tnih ve­te­ra­na, udru­že­nja
ra­se­lje­nih oso­ba, udru­že­nja po­ro­di­ca nes­ta­lih oso­ba i
pri­va­tni me­di­ji.

De­ta­ljno je opi­san na­čin izbo­ra
or­ga­na vlas­ti u BiH, te po­bro­ja­ni aktu­el­ni čla­no­vi
Pred­sje­dniš­tva BiH, pred­sje­dni­ci i za­mje­ni­ci pred­sje­dni­ka
FBiH, te pred­sje­dnik RS i Vi­je­ća mi­nis­ta­ra BiH. Opi­san je i
sis­tem sud­stva sa na­dle­žnos­ti­ma.

U eko­nom­skom pre­gle­du
se, izme­đu os­ta­log, na­vo­di da je ne­za­po­slen­sot u ras­tu, da je
ban­kar­ski se­ktor za­po­čeo ubrza­nu re­for­mu 2001. go­di­ne, da je
na­ci­onal­na va­lu­ta kon­ver­ta­bil­na mar­ka ko­ja je ve­za­na za
euro, da je BDP ve­zan za vi­šak drža­vnih ure­da na svim ni­vo­ima.

Pri­va­ti­za­ci­ja
se ocje­nju­je kao spo­ra, na­ro­či­to u Federaciji gdje se zbog
etni­čkih i stra­na­čkih po­dje­la te­ško pos­ti­žu spo­ra­zu­mi u
eko­no­mi­ji.

Zna­ča­jan de­fi­cit te­ku­ćeg ra­ču­na i vi­so­ke
sto­pe ne­za­po­sle­nos­ti i da­lje su dva na­jo­zbi­ljni­ja
ma­kro­eko­nom­ska pro­ble­ma. Kao je­dan od gla­vnih iza­zo­va u BiH
CIA na­vo­di sma­nje­nje pla­ta u ja­vnom se­kto­ru i so­ci­jal­nih
na­kna­da, da bi se ispu­nili kri­te­ri­ji MMF-a. Pre­ma po­da­ci­ma iz
2009. go­di­ne sto­pa ne­za­po­sle­nos­ti u BiH je izno­si­la 40 od­sto
i zemlja se po tom pa­ra­me­tru na­la­zi­la na 185 mjes­tu u svi­je­tu.
Sto­pa in­fla­ci­je u BiH je 2009. izno­si­la 0,6 od­sto,

Me­đu
pri­ro­dnim bo­gas­tvi­ma su na­bra­ja­ni ugalj, že­lje­zne ru­de,
bo­ksit, ba­kar, olo­vo, cink, hro­mit, ko­balt, man­gan, nikl, gli­na,
gips, so, pi­je­sak, drva i hi­dro­ener­gi­ja.

Pri­ro­dne
opa­snos­ti ko­je vas mo­gu za­de­si­ti u BiH, pre­ma po­da­ci­ma
CIA-e, su des­tru­kti­vni ze­mljo­tre­si! Ži­vo­tna oko­li­na je
za­ga­đe­na, posebno vaz­du­h zagađuju me­ta­lur­ški po­go­ni,
ogra­ni­če­ne su po­vrši­ne za odla­ga­nje grad­skog sme­ća,
uni­šta­va­ju se šu­me, vlada nes­ta­ši­ca vo­de, a in­fras­tru­ktu­ra
je ra­zo­re­na tokom su­ko­ba u pe­ri­odu 1992. – 1995.

Što se
ti­če me­đu­na­ro­dnih spo­ra­zu­ma u sfe­ri za­šti­te oko­li­ša,
na­bra­ja­ni su ne­ki ko­ji su po­tpi­sa­ni, ali ne i ra­ti­fi­ko­va­ni
po­put onih o za­ga­đe­nos­ti vaz­du­ha, bi­lo­škim
ra­zno­li­kos­ti­ma, kli­mat­skim pro­mje­na­ma, Pro­to­kol iz Kjo­toa,
o opa­snom otpa­du, pra­vu mo­ra, o ozon­skoj za­šti­ti, mo­čva­ra­ma…

Umire 9,1 beba

BiH je 156. ze­mlja na svi­je­tu po sto­pi smrtnos­ti do­jen­ča­di i na 1.000 ži­vo ­ro­đe­nih umre 9,1 beba.

HIV-a manje od 0,1 odsto

Pre­ma
po­da­ci­ma ko­je CIA koristi iz 2007. go­di­ne, kod odra­slih u BiH
pre­va­len­ci­ja HIV/AIDS-a je ma­nja od 0,1 od­sto i 166. je ze­mlja
po tim po­da­ci­ma u svi­je­tu za tu go­di­nu. Is­te go­di­ne sa HIV-om
je u BiH ži­vje­lo 900 oso­ba, dok je 2001. go­di­ne 100 li­ca umrlo od
ove bo­les­ti.

Ci­je­lih 96,7 od­sto sta­no­vniš­tva BiH je
pi­sme­no, a CIA po­jaš­nja­va da svi iznad 15 go­di­na zna­ju či­ta­ti
i pi­sa­ti. Čak 99 od­sto mu­ška­ra­ca je pi­sme­no, a že­na ne­što
ma­nje 94,4 od­sto.

Energetika i deficit

Prema podacima
CIA-e, BiH je 2007. izve­zla 4,344 mi­li­jar­de kilovatsati stru­je, a
uve­zla 3,743 mi­li­jar­de kilovatsati. CIA da­je i po­dat­ke o
proi­zvo­dnji i i po­troš­nji elek­tri­čne ener­gi­je u BiH, za­tim o
naf­ti i pri­ro­dnom ga­su. Tu su i po­da­ci o to­me šta se naj­vi­še i
od­kle uvo­zi i šta se izvo­zi. BiH je 2009. go­di­ne ima­la
bu­džet­ski pri­hod od 7,814 mi­li­jar­di do­la­ra, a ras­ho­de u
izno­su od 8,571 mi­li­jar­di do­la­ra.

Mobitela 3,2 miliona

BiH je 2008. go­di­ne ima­la u op­ti­ca­ju čak 3.179.000 mo­bil­nih bro­je­va i 1.308.000 ko­ri­sni­ka in­ter­ne­ta.

Vojno sposobni

Među
detaljnim po­da­cima o voj­noj oblas­ti u BiH, CIA navodi i da je 2008.
go­di­ne u BiH bi­lo 1.212.007 mu­ška­ra­ca i 1.170.645 že­na
spo­so­bnih za voj­sku.

Popločani aerodromi

Is­ta­knu­ti
su i po­da­ci o vaz­du­šnom sao­bra­ća­ju uklju­ču­ju­ći po­dat­ke o
aero­dro­mi­ma i he­lio­dro­mi­ma, te o že­lje­zni­ci, drum­skim i
vo­de­nim pu­te­vi­ma. BiH, po po­da­ci­ma CIA-e, ima pet he­lio­dro­ma
i 25 aero­dro­ma, od ko­jih je sa­mo se­dam sa po­plo­ča­nim pis­ta­ma.

(vijesti.ba/san)

Leave a Reply