BiH mora izvući važnu pouku iz grčke krize

– BiH bi trebala izvući važnu pouku, a to je da se javna potrošnja mora pažljivo pratiti. Veliki javni deficiti i dugovi jednostavno nisu održivi. Ako izmaknu kontroli, mogu uništiti cijelu ekonomiju – ističe Kurkulas.

Pad eurozone

Kriza u BiH na neki način je razumljiva zbog dugotrajnih problema, ali kako se ovo moglo dogoditi Grčkoj, razvijenoj državi, članici Evropske unije i eurozone?

– Situacija u BiH u određenoj mjeri je drukčija nego u Grčkoj, ali sigurno ima mnogo sličnosti. Kako se to moglo dogoditi? Pa, tako što je nekoliko vlada u Grčkoj posljednjih godina ignoriralo upozorenja i nije provodilo savjete i pravila Pakta stabilnosti u eurozoni. Mnogo puta i na različite načine ministri ekonomije i finansija EU i drugih institucija slali su upozorenja, ali to nisu pratila djela grčkih vlasti. Kada stvari idu dobro, odnosno kada ekonomija raste, možete živjeti s velikim troškovima. Ali, taj rast ne može ići zauvijek i dođu godine pada i upravo se to sada dešava. To je važna poruka za BiH. Morate imati kontrolu nad javnom potrošnjom. Nije održivo imati socijalnu politiku zasnovanu na novcu koji vama ne pripada.

Znamo da su svi viškovi prihoda u BiH otišli ponajviše u plaće administracije i funkcionerske beneficije, ali gdje je Grčka potrošila toliki novac?

– Nije lako odgovoriti na to pitanje, o tome se sada naširoko priča. Evidentno je da je došlo do ekspanzije javnog sektora veće od onoga što ekonomija može izdržati, uključujući i socijalna davanja. Povećan je broj državnih službenika, troškova javnih institucija, znatan dio novca investiran je u infrastrukturu, ali i to je moralo biti u skladu s proporcijama i mogućnostima. U suprotnom vam se dešava da ne možete vraćati dugove.

Ova kriza već ostavlja trag na eurozonu. Hoće li posljedice tog pada osjetiti i bh. građani?

– Nadam se da neće, jer bi ove posljednje mjere EU trebale stabilizirati situaciju. To su veoma hrabre i odluke bez presedana. Sada možemo vjerovati da će one, zajedno s teškim odlukama vlade Grčke, omogućiti da se stvari okrenu u drugom smjeru. Bit će teško i bolno, i to je pitanje godina za Grčku. Finansijski paket od 750 milijardi eura koji je EU rezervirala ako se kriza počne širiti na druge zemlje, najveći je u historiji i spreman je odgovoriti na taj izazov. Uz to, poduzimaju se mjere u državama da se deficit smanji, jer to je jedini način izlaza.

Veliki deficit

Jesu li na bilo koji način ugroženi fondovi EU za BiH?

– Ne, ni na koji način, jer ovo što ide u Grčku nije novac Evropske unije, već iz drugih država. BiH ima malu trgovinsku razmjenu s Grčkom i ne mislim da će biti nekog utjecaja, ali ako se kriza proširi na druge zemlje južnog Balkana, to bi moglo pogoditi i BiH. Vjerujem da će, ipak, ove mjere spriječiti njeno širenje.

Ne mogu a da ne uporedim brojke – za antikrizni paket BiH je od EU dobila 100 miliona eura, a Grčka više od 80 milijardi eura, iako je naša zemlja daleko siromašnija i u teškoj finansijskoj situaciji. Zašto je to tako?

– Da, tako je. Ali, hvala Bogu, deficit i dug BiH znatno je manji od onoga u Grčkoj, koja je došla u situaciju da ne može uzeti kredit na tržištu, i to je razlika. Ali, to su zajmovi koji se moraju vratiti, to nisu donacije, i to važi i za vas jednako. BiH mora biti oprezna i mislim da je najvažnije da provede dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom. To će dati pozitivan signal ekonomiji, ali moraju se nastaviti reforme. Grčki problem je dug i deficit, ali i nepostojanje reformi koje se savjetuju toj zemlji godinama. To je druga strana priče. Grčka je postala nekonkurentna, jer nije provodila reforme.  

Preporuka o vizama krajem maja

Kakva je situacija s odlukom o vizama? Hoće li Evropska komisija moći sredinom godine preporučiti ukidanje viza za bh. građane?

– Moje kolege u Briselu pripremaju dodatke za preporuku o ukidanju viza i očekujem da to uskoro dođe na odlučivanje kolegiju evropskih komesara. Kada će se to desiti, ne znamo tačno, ali se nadamo do kraja maja. To će značiti da je Komisija završila svoj posao, a da treba uslijediti odluka Vijeća Evropske unije i Parlamenta EU.

Avaz