U kriznim štabovima ’92. bili današnji agenti OSA-e i aktuelni narodni poslanici
Na
spiskovima članova 24 krizna štaba (KŠ) iz 1992. godine na području
Republike Srpske, odnosno teritorija koji je tokom rata bio pod srpskom
kontrolom, a koje su članovi Saveza logoraša BiH dostavili Tužilaštvu
BiH, nalazi se ukupno 227 osoba od kojih su mnoge i danas na funkcijama
u manjem bh. entitetu ili rade na odgovornim pozicijama u državi BiH!
Kako
nam je potvrdio predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović,
spomenute osobe nalaze se u važnim državnim agencijama poput SIPA-e, u
institucijama izvršne i zakonodavne vlasti države BiH i RS, općina,
javnih preduzeća…
Predsjednik općine
Tako se, osim
predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića i predsjednika Srpske
radikalne stranke RS i poslanika u Narodnoj skupštini RS Milanka
Mihajlice, na spiskovima koje već istražuje Državno tužilaštvo nalazi i
aktuelni savjetnik za informiranje premijera RS Milorada Dodika – Pero
Simić.
Simić je, naime, kao tadašnji glavni urednik “SIM novina”
i Radija Bijeljine, te dopisnik beogradske “Politike”, bio i član
Kriznog štaba Bijeljina. Na spisku je i aktuelni načelnik Centra javne
bezbjednosti Bijeljina Vasilije Andrić zvani Vojo i Vaja. Zanimljivo je
da je upravo Andrić nedavno potpisao nalog za saslušanje muftije
tuzlanskog Huseina ef. Kavazovića o navodnim ratnim zločinima.
U
KŠ Bijeljina, između ostalih, bili su i bivši predsjednik te općine, a
sada direktor općinske Direkcije za izgradnju Četin Simić, bivši
predsjednik općine Bijeljina i prvi čovjek “Kosig Dunav osiguranja”
Zlatko Joković, savjetnik za politička pitanja općine Bijeljina Drago
Vuković, uposlenik bijeljinske općine Dragan Anđelić, advokat Predrag
Jerušić, regionalni sekretar SDS-a Aco Pantić, bivši zamjenik
komandanta paravojne formacije Ljubiša Lazić i dr.
U Kriznom
štabu u Bosanskom Novom, prema prijavi, bio je i Boro Bukva, prijeratni
radnik Državne bezbjednosti, a danas zaposlen u
Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, ratni ministar unutrašnjih
poslova u Vladi RS Živko Rakić Žika, kao i novinar i urednik Radija
Bosanski Novi Dragan Beara. Prema saznanjima Saveza logoraša BiH,
čelnik Kriznog štaba Banja Luka bio je Radoslav Vukić.
Predmet
istrage Tužilaštva BiH trebao bi biti i Nikola Kecman, ratni
predsjednik KŠ Bosanski Petrovac. U Bratuncu je član Kriznog štaba bio
Luka Bogdanović, ratni komandir SJB Bratunac, gdje i danas radi. Među
prijavljenima je i Đorđe Ristić, bivši predsjednik općine i Kriznog
štaba Brčko, predsjednik općine i KŠ Čajniče Duško Kornjača, te
predsjednik Skupštine opštine Foča i čelnik KŠ Miroslav Stanić.
U
čajničkom štabu bili su i Goran Karadžić, danas zaposlenik Ureda za
poljoprivredu RS u Banjoj Luci, te aktuelni rukovodilac Odjeljenja
finansijske revizije općina i gradova RS Duško Pejović.
Bivši urednik
Za
Nedjeljka Prstojevića, komandanta Kriznog štaba i predsjednika
Skupštine općine Srpska Ilidža, Haški tribunal je dao oznaku “A”,
dakle, da ima dokaza za procesuiranje. Istu oznaku dobio je i Ratko
Adžić, koji je bio predsjednik Kriznog štaba Srpskog Ilijaša.
Nikola
Kovač bio je na čelu KŠ Kalinovik, a Nedjeljko Đekanović u
Kotor-Varoši, gdje je član ovog ratnog tijela za informiranje bio bivši
urednik “Nezavisnih novina” i magazina “Fokus”, a danas direktor NK
Borac iz Banje Luke Radmilo Šipovac.
Prvi čovjek Kriznog štaba i
SDS-a u na Palama bio je aktuelni zamjenik direktora Instituta za
intelektualno vlasništvo BiH Jovan Šarac, aktuelni uposlenik Terenskog
ureda Sarajevo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zdravko
Čovo, ratni načelnik CJB Pale Malko Koroman i drugi.
Prema
saznanjima bh. logoraša, po zlu čuveni Nikola Poplašen, Jovan Tintor
Joja i Rajko Koprivica bili su najutjecajniji ljudi Kriznog štaba i
SDS-a u Vogošći. U KŠ Zvornik, po prijavi, bilo je čak 28 osoba, među
kojima su i predsjednik privremene vlade SO Zvornik Branko Grujić,
Stevo Radić, aktuelni direktor Osnovne škole u Čelopeku kod Zvornika
Radoslav Perić, bivši javni tužilac u Zvorniku Slavko Savić i drugi.
Upravnik “Kule” i narodni poslanik
Među
prijavljenima su, između ostalih, i bivši predsjednik SDS-a Prijedor
Simo Mišković, ratni komandir izviđačko-diverzantskog voda 43.
motorizirane brigade VRS Momčilo Radanović zvani Cigo, predsjednik i
članovi KŠ Rogatica Milorad Sokolović, Tomislav Batinić, Mile Ujić,
Milorad Štica, predratni poslanik SDS-a u Vijeću općina Skupštine RBiH
i član KŠ Autonomne regije Krajina (ARK) Nedjeljko Rašula, bivši
predsjednik SDS-a Sanski Most Vlado Vrkeš, predratni delegat Skupštine
RBiH Boro Tadić, ratni upravnik logora u Sanskom Mostu Drago
Vujanović…
Na spisku članova KŠ Vlasenica su i aktuelni
upravnik KPZ “Kula” u Istočnom Sarajevu Čedo Vražina, uposlenik
Ministarstva sigurnosti BiH Radenko Stanić, ratni komandanti
interventne jedinice “Mićine bebe” i aktuelni poslanik u Narodnoj
skupštini RS Miroslav Kraljević Mićo i uposlenik SO Milići Tomislav
Savkić.
Direktor Muzeja u Višegradu
Osim predsjednika
Milana Topajića, u KŠ Sokolac bili su Milovan Cicko Bjelica, ratni
predsjednik SDS-a Sokolac, predsjednik Skupštine grada Srpsko Sarajevo
i nekada bliski saradnik Radovana Karadžića, zatim ratni komandant TO
Slobodan Batinić, te Nenad Samardžija.
U Višegradu su ključne
odluke donosili komandant Kriznog štaba Branimir Savović, te članovi
tog organa, prosvjetni radnik Slobodan Lipa, aktuelni direktor Muzeja u
sklopu manastira u Dobrunu Aleksandar Savić, zaposlenica Općine
Višegrad Snežana Kojić-Nešković, nekadašnji policijski inspektor, a
sada uposlenik UIOBiH Srećko Ninković, komandant višegradske brigade
Vinko Pandurević, te uposlenik HE Višegrad Drago Gavrilović.
Avaz