Srpska propaganda: El-Kaida na Kosmetu

0

extremeKukajući za izgubljenim kosmetom, u nemogućnosti da se pomire sa tim da je Kosovo država i tradicionalne mržnje prema muslimanima, prenošene generacijama sa koljena na koljeno, srpski fanatici u medijima plasiraju laži.

Sigurno je da im te laži kod neukog i mahom neinformisanog naroda olako i prolaze. Novinari podučeni ratnohuškačkom politikom Slobodana Miloševića, znajući da je neuku rulju lako obraditi, nastavljaju sa prozivanjem muslimanskih vjernika na prostorima bivše juge – vehabijama, teroristima, ekstremistima i raznim drugim nazivima. Pročitajmo kako to oni rade.

piše: tzv. Milovan Drecun

Od dolaska međunarodnih snaga na Kosmetu paralelno postoje dva sveta. Jedan je zvaničan. On ima svoje nazovi institucije, političke partije, sudstvo, medije, kriminal, terorizam… Drugi zvanično ne postoji, “ali se naslućuje po stotinama novoizgrađenih džamija čije nastajanje finansiraju arapske zemlje”, ponajviše vehabistička Saudijska Arabija. Ući u taj paralelni svet islamskog ekstremizma, vehabizma, mudžahedina i terorista i zaviriti u njega iznutra je izuzetno teško i veoma opasno. Ni pripadnici Unmika i Kfora, tamo ne zalaze ili to čine veoma retko. Saznanja o njegovom postojanju i delovanju zasnivaju prevashodno na informacijama koje dobijaju od doušnika i praćenjem pojedinih islamskih ekstremista, a glavna mesta njihovog delovanja najčešće samo nadleću helikopterima. Umesto da ih javno razotkrije Unmik, po direktivi njegovog šefa Rikera, zataškava saznanja o delovanju islamskih ekstremista i terorista i njihovom jačanju da se ne bi uznemirila međunarodna zajednica, jer objavljivanje činjenica o tome da je na Kosmetu stvorena jaka baza islamskog džihada i terorizma može da bude jak argument protiv nezavisnosti južne srpske pokrajine.

Polazna osnova za razotkrivanje i razumevanje tog paralelnog džihad sveta na Kosmetu je poverljiva analiza NATO i Kfora pod nazivom “Kosovo u fokusu interesovanja islamskih ekstremista”, u kojoj je južna srpska pokrajina, s jedne strane, označena kao tranzitna ruta za ekstremiste koji iz islamskih zalivskih zemalja idu u Evropu koristeći porozne, odnosno slabo obezbeđene granice Kosova i nizak nivo reda i zakona u pokrajini. S druge strane Kosmet je označen kao potencijalno područje za regrutovanje islamskih ekstremista čemu posebno pogoduje mnoštvo mladih muslimana koji su bez ekonomskih šansi. Kao primarni centar islamskog ekstremizma naveden je Prizren, a kao jedan od glavnih ljudi za širenje ekstremizma Ekrem Avdiju iz južnog dela Kosovske Mitrovice. U analizi su identifikovane islamske nevladine organizacije koje su povezane s ekstremistima koji su aktivni na Kosmetu.

Za njeno pojašnjenje od posebnog značaja su informacije koje je saopštio bivši američki marinac, vrhunski stručnjak iz oblasti bezbednosti Tomas Gembl, koji je bio šef obaveštajne službe OEBS na Kosmetu gde je boravio od 1999. do 2004.godine. On je krajem decembra 2006. godine, izjavio da je Kosovo najveći rezervoar potencijalnih vojnika džihada, a Al kaida ulaže ogroman novac za njihovo pridobijanje. Po njegovim saznanjima na stvaranju evropske islamske armije od čak 750.000 vojnika zajednički rade Saudijska Arabija, Iran, Al kaida i Hezbolah. Vojska džihada ubrzano se naoružava modernim oružjem, a odabrani mladi regruti šalju u privatne škole letenja, naročito u Češkoj i Bugarskoj. Regrutni centri nalaze se u stotinama novopodignutih džamija na Kosovu, u Bosni, Makedoniji i Albaniji, čiju izgradnju i sveštenike finansiraju arapske zemlje. Na Kosovu sam shvatio, kaže Gembl, da je operacija širenja radikalnog islama mnogo veća i komplikovanija nego što sam i mogao da zamislim.

Po obaveštajnim saznanjima OEBS, koja je Gembl saopštio, teroristička mreža je na Kosmetu stekla ogromnu operativnu moć. Al kaida je izuzetno zainteresovana za ovu oblast, jer su islamske porodice velike a tinejdžeri čine skoro polovinu populacije, što je rezervoar za regrutovanje mladih mudžahedina. Pakistanski metod vrbovanja i obuke terorista u džamijama preselio se u Albaniju, na Kosmet, jug centralne Srbije, u Makedoniju i Crnu Goru. Na Kosovu arapske humanitarne organizacije pružaju pomoć stanovnicima nekog sela samo pod uslovom da tu izgrade i džamiju. NJen imam po pravilu prima naređenja od saudijske obaveštajne službe a propovednici su najčešće i vojni instruktori. To su iranski i irački oficiri kao i veterani Al kaide koji su se borili u Avganistanu protiv SAD. Džamije privlače mladiće od 15 do 16 godina, koji se docnije upisuju u medrese u kojima je borbena obuka deo nastave. Najbolji učenici, kad napune 17 godina primaju se u tajnu kvazivojnu organizaciju. Pored verske nastave imaju i vojnu obuku iz oblasti urbanog ratovanja, oružanih sistema, rukovanja eksplozivnim sredstvima i noćne borbe.

Posle dva meseca mladi mudžahedini dobijaju fiksnu platu od 500 do 700 dolara, a posle tri meseca zadužuju uniformu i lično oružje koje nose kući i drže ga skrivenog dok ne dobiju naređenje da krenu u akciju. Glavni kanal za stvaranje islamske terorističke mreže na Balkanu bile su arapske nazovi humanitarne organizacije, u čemu je Saudijski humanitarni komitet bio majka svim ostalim arapskim organizacijama koje su samo paravan za terorističke grupe. Radikalni islamisti vešto koriste dokumenta i službena vozila tih humanitarnih organizacija,koje se pored humanitarne pomoći obavezno bave i religioznim prosvećivanjem. Plaćali su 300 do 500 dolara lokalnom stanovništvu kako bi ih preobratili u dobre muslimane. Šiptari su postepeno usvajali nove običaje, počev od obavezne molitve pet puta dnevno. S novim džamijama stigli su i novi propovednici koji su se i ponašanjem i izgledom razlikovali od starih hodža i imama. Saudijci na sve načine, posebno na časovima veronauke, promovišu svoju veru – vehabizam. OEBS je sve te informacije zataškavao i nije dozvolio da prodru u javnost.

Islamske, nazovi humanitarne organizacije, koje grade džamije, bolnice, stipendiraju mlade Šiptare i pomažu siročiće,imaju dokumentovanu povezanost s ekstremističkim i terorističkim organizacijama poput Egipatskog islamskog džihada i Al kaide, kao i sa Libanom i Iranom. Islamske nevladine organizacije aktivno pokušavaju da radikalizuju stanovništvo,i mogu da budu uspešne u radu s omladinom. Procenjuje se da su islamske nevladine organizacije na Kosmetu,i pored Kfor i Unmik koji im ograničavaju delovanje, za nekoliko godina uspele da zavrbuju oko 1.000 ekstremista.

Islamski ekstremisti koji su došli sa Bliskog i Srednjeg istoka preko raznih nevladinih humanitarnih organizacija su planski izgrađivali svoju mrežu u Makedoniji i na Kosmetu. Istraživanja su pokazala da je sve bilo pripremljeno unapred u religijskim školama u koje su poslati da steknu versko obrazovanje mladi Šiptari iz Makedonije i sa Kosmeta. Islamski univerzitet u Kairu, glavnom gradu Egipta,je najaktivnije mesto za regrutovanje studenata. Kada su islamske nevladine organizacije došle na Balkan one su se jednostavno povezale sa svršenim studenitima islamskih studija. Na Kosmetu su najaktivnije bile u Prizrenu i Peći jer je tamo bilo najviše studenata koji su studije završili na srednjem istoku. Pećka grupa je veoma radikalna i preuzela je praktikovanje islama od najfanatičnijih muslimanskih grupa. Iz jedne od tih grupa potiče i Osama Bin Laden. U početku je cilj tih islamskih organizacija bio da primene novi način praktikovanja islama na Balkanu. Novi propovednici su propovedali da je praktikovanje islama na području Kosmeta nečisto i da ne valja.u početku to nije delovalo opasno, ali kada su novi propovednici počeli da dovode u pitanje autoritet Kosovske islamske zajednice i podstiču vernike na pobunu protiv nje nastao je problem. Novi propovednici su počeli da propovedaju da je nacionalni cilj lažan a da je religiozan cilj pravi. Kosovska islamska zajednica je uspela da stavi pod kontrolu situaciju u većini starih džamija. Međutim,islamske nevladine organizacije su izgradile nove džamije u kojima su islamski ekstremisti nesmetano delovali i propovedali radikalni islam,posebno vehabizam, a nad kojima Kosovska islamska zajednica nema nikakav uticaj. Islamski ekstremisti imaju tri glavna centra operacija: 1. Skoplje, odnosno severni i severozapadni deo Makedonije, 2.Tirana i 3.Kosovo i Metohija.

Nakon početnog perioda delovanja arapske nevladine organizacije su promenile način delovanja da bi prikrile svoje aktivnosti. One neko vreme finansiraju odabrane pripadnike lokalnog stanovništva koji kasnije osnivaju svoje nevladine organizacije. Nakon toga sve operacije se odvijaju legalno preko domaćih nevladinih organizacija a ne preko arapskih. Drugi način maskiranja aktivnosti arapskih nevkladinih organizacija je njihova podela na razne organizacije čije delovanje koordinira jedan centar. Preko uspostavljene mreže nevladinih organizacija islamski ekstremisti na perfidan način stalno regrutuju nove pripadnike. Naime, oni organizuju razne besplatne kurseve, na primer za učenje engleskog jezika ili za rad na kompjuterima. Međutim, pre početka predavanja arapski nastavnici polaznicima drže propovedi o izvornom islamu i neophodnosti ujedinjavanja muslimana. Oni koji pozitivno reaguju na te propovedi postaju meta regrutovanja. U toku je planska akcija arapskih država i nevladinih organizacija na Kosmetu svake godine oko 200 mladih Šiptara sa Kosmeta odlazi u Saudijsku Arabiju da se tamo obrazuje. Troškove njihovog obrazovanja i boravka u hotelu plaća saudijska vlada.

Za razumevanje priče o islamskoj ekstremističkoj i terorističkoj mreži na Kosmetu,od posebnog značaja su brojne registrovane i neregistrovane islamske nevladine organizacije koje su aktivne na Kosmetu, a naročito one pod čijim okriljem deluju islamski ekstremisti i teroristi.Najvažnije su:1.Saudijski komitet združene pomoći za Kosovo, 2.Islamska humanitarna fondacija El Haramejn,3. Al vakh al Islami, 4.Svetski savez muslimanske omladine, 5.Islamska internacionalna organizacija za pomoć,6.Globalna fondacija za pomoć, 7. Društvo za oživljavanje islamskog nasleđa i 8. Kaliri il Mileris, odnosno vrhovna dobrota.

Te organizacije predstavljaju noseću bazu delovanja Al kaide na Kosmetu. Majka svih arapskih nevladinih organizacija za širenje islamskog fundamentalizma ,ekstremizma i terorizma je Saudijski komitet združene pomoći čije je sedište u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, a glavna kancelarija na Kosmetu u Prištini, u bulevaru Bila Klintona. Ima i kancelarije u južnom delu Kosovske Mitrovice i Vučitrnu. Direktor kosovskog ogranka je Jael Hamza Džalaidan koji ima veze sa Bin Ladenom. Zvanično organizacija se bavi obrazovanjem i pruža medicinsku pomoć. Organizacija plaća ljudima da slede islam. Saudijski komitet združene pomoći je tzv. kišobran,odnosno pokroviteljska organizacija koja koordinira aktivnosti svih islamskih nevladinih organizacija iz Saudijske Arabije. Suština njenog delovanja nije humanitarna pomoć već promocija islamskih fundamentalističkih uverenja i finansiranje islamskih radikala pri čemu kao masku koristi donacije za različite humanitarne namene. Finansira brojne organizacije na Kosmetu koje su poznate po ekstremizmu, posebno “Prizrensku omladinu”, “Studentski islamski front”,”Albansku omladinu na Kosovu”Jedanaest članova te organizacije uhapšeno je od strane Kfora zbog povezanosti sa terorističkom organizacijom Al kaida. Organizacija,između ostalog obezbeđuje naoružanje za pripadnike terorističke organizacije “Albanska nacionalna armija”. Ova najznačajnija islamska nevladina organizacija na Kosmetu finansira izgradnju džamija, koje se poput one u Klini, prepoznaju po dva minareta i natpisu SJRC.

Najznačajnije logističke baze islamskog ekstremizma su novoizgrađene džamije i verske škole koje finansiraju islamske humanitarne organizacije, a u kojima se propoveda vehabizam, odnosno ideologija militantnog islama. O značaju te islamske ekstremističke mreže govori i podatak da je španska specijalna legija 2001. godine u Peći primetila Jordanca Al Zarkavija koji je tada radio u jednoj islamskoj nevladinoj organizaciji u Peći.NJega je na Kosmet doveo predsednik vlade Republike Albanije Sali Beriša. Nakon američko-britanske intervencije u Iraku Zarkavi je postao vođa terorističke mreže Al kaida i džihada u toj zemlji. Preko izgrađene mreže islamskih nazovi humanitarnih nevladinih organizacija na Kosmet su ušli islamski ekstremisti, vehabije, mudžahedini i Al kaida i tu stvorili jaku, veoma živu, prosperitetnu i kapacitetnu bazu evropskog džihada.

. Može se reći da islamske nevladine organizacije na čelu sa Saudijskim komitetom predstavljaju dobro razrađenu strategiju odnosno masku za delovanje Al kaide na Kosmetu. Islamski ekstremisti i Al kaida koriste te organizacije kao idealne kanale za stvaranje mreže u pojedinim područjima, kao izvanredno pokriće za ekstremističke i terorističke aktivnosti, za ubacivanje terorista, naoružanja i novca. Preko te nazovi humanitarne mreže operativci Al kaide deluju u dva pravca. Sarađuju sa šiptarskim terorističkim i kriminalnim organizacijama, s jedne, i stvaraju snažnu bazu džihada među šiptarskom i ostalom muslimanskom populacijom na Kosmetu, s druge strane. U osnovi te džihad baze je ideologija vehabizma koja se propoveda u novoizgrađenim džamijama i verskim školama koje finansiraju Al kaidine nevladine organizacije.

Verske vaspitne ustanove služe za upoznavanje mladih muslimanskih kadrova sa ideologijom militantnog islama, ali i kao kanali za ubacivanje terorista ili za snabdevanje. Ključni cilj te mreže je regrutovanje i obučavanje novih terorista što se prikriva i legalizuje preko humanitarnih aktivnosti kojima se nudi ekonomska, obrazovna, verska i medicinska pomoć lokalnom muslimanskom stanovništvu, dok se manipuluiše islamom. Na udaru takvog delovanja posebno su mladi i deca bez roditelja, naročito u zaostalijim i ekonomski bezperspektivnim sredinama. Islamski verski objekti u kojima deluje Al kaidina mreža su izvan kontrole tradicionalne Kosovske islamske zajednice. Islamski ekstremisti i Al kaida zloupotrebljavaju svoje nevladine organizacije ubacujući ih u željena područja da bi stvorili operativno aktivnu mrežu kouja sprovodi versku indoktrinaciju, radi na obuci lokalnih regruta i učestvuje u lokalnim sukobima.Ta lokalna ekstremističko-teroristička struktura postaje deo globalne Al kaidine terorističke mreže. Najvažniji cilj tih lokalnih terorističkih ćelija je paljenje globalnog džihada protiv svih nemuslimana u svetu. Nakon što lokalna mreža postane operativna Al kaidini operativci i instruktori mogu otići sa tog područja.

Analizirana Al kaidina mreža na Kosmetu je veoma dobro organizovana, svakodnevno se širi i regrutuje nove pripadnike, sigurno je utočište i tranzitno područje za islamske ekstremiste i teroriste i sposobna je za planiranje i izvođenje jakih terorističkih napada ne samo na Balkanu, već u Evropi i drugim delovima sveta.

Glas javnosti

Leave a Reply