Odžak: Deklaracija neće ostati samo hrpa lijepih riječi

Prema njegovim riječima, istanbulski samit i usvojena deklaracija su rezultat političke volje tri predsjednika. Istovremeno, kako ističe, Turska će nastaviti aktivnosti i očekuje da će sličan uspjeh postići i u kontaktima s Hrvatskom.

Politička volja

– Iskreno, nemam mnogo komentara na istanbulski samit. Taj događaj govori sam za sebe. To je fantastična stvar. Smatramo da je od velike pomoći da tri zemlje budu zajedno na jednom takvom skupu, i to na najvišem nivou. Veoma je dobro što se to dogodilo – kaže Odžak.

Hoće li ova saradnja biti nastavljena, a ono što je obećano u Deklaraciji ispunjeno?

– Nadamo se da će biti tako. Deklaracija nema namjeru da ostane samo hrpa lijepih riječi. Mnogo lijepih ideja ugrađeno je u nju, sadrži i dosta dobre volje tri predsjednika. Postoje ideje kojima se želi dodati još pozitivnih stvari između tri zemlje, posebno između BiH i Srbije. To je bila namjera sva tri predsjednika. Nadamo se da će se sve nastaviti dešavati onako kako se to dogodilo u Istanbulu prije nekoliko dana.

Koliko je bilo teško ostvariti to, imajući u vidu da između BiH i Srbije postoje veliki problemi, poput slučaja “Ganić” i drugih otvorenih pitanja?

– Nije tu riječ o tome da li je bilo teško ili lako. Lako je kada predsjednici tri zemlje imaju iskrenu namjeru ići s time. Kada postoji politička volja na najvišem nivou, onda nije teško. Naravno, postoje neka pitanja koja su još otvorena između država. Ali, upravo zato ovo i činimo. Da nema otvorenih pitanja, ne bi bilo smisla ni raditi sve ovo. Zahtijevalo je ovo mnogo napora, sigurno, dobrih najmera i rada, ali ne bih rekao da je bilo teško.

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kritizirao je Istanbulsku deklaraciju, rekao da je predsjedavajući Haris Silajdžić to potpisao kao privatno lice. Slične kritike došle su i od drugih političara iz Republike Srpske. Kako komentirate ove reakcije?

– Nema nikakve reakcije s moje strane na to. Ne miješamo se u domaću politiku, jer ja to smatram unutrašnjom politikom. Za bilo šta čime politički lideri žele izazvati pažnju Turske morali bi se obratiti direktno. Ne idemo indirektnom metodologijom. Nisam u poziciji da se miješam u opservacije za koje mislim da su samo u svrhu domaće politike.

Domaća zadaća

BiH je prošle sedmice pozvana u Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), ponajviše zahvaljujući diplomatskim aktivnostima Turske, koja je zagovarala takvu odluku. Koliko taj korak ka članstvu u Savezu znači za našu državu?

– To je veliki korak naprijed. Sve članice Saveza deklarirale su se da odobre MAP za BiH. Da, ostao je tu i još jedan dio domaće zadaće koju političari u BiH moraju uraditi u što kraćem vremenu. Siguran sam da će uz povoljnu atmosferu koja je napravljena ovim odobravanjem MAP-a to pitanje biti riješeno u skladu s tim novim kursom.

Doista smatrate da će bh. političari biti u stanju riješiti pitanje vojne imovine u skladu sa zahtjevima NATO-a?

– Nadam se. Ali, za to se politički lideri trebaju pobrinuti. Vanjski faktori tu se ne mogu miješati.

Danas je sastanak ministara vanjskih poslova BiH, Hrvatske i Turske u Ankari. Je li i ovdje namjera da se s Hrvatskom napravi samit i primijeni recept kakav je u Istanbulu napravljen sa Srbijom?

– Zašto da ne, naravno. Pitanja kojima se treba pozabaviti između BiH i Hrvatske nisu tako teške prirode. Većina od njih su rutinska pitanja tehničke prirode za koja se treba pobrinuti. Mi znamo i svjesni smo da političari iz obje zemlje žele krenuti naprijed i nema razloga zašto bi bilo ikakvih poteškoća u njihovom rješavanju. Polažemo velike nade u ovo. Riječ je o kontinuiranim aktivnostima.

Pokušavamo pomoći koliko možemo

Je li namjera turske vlade da zagovara interese BiH na međunarodnom planu i postane najsnažniji međunarodni partner?

– Ne bih to možda tako postavio, nema mnogo smisla tvrditi da smo mi partner broj 1 Bosni i Hercegovini. Činjenica je da smo mi prijatelji i partneri, kao što je i BiH nama prijateljska zemlja. Pokušavamo doprinijeti koliko možemo da BiH krene naprijed u svojim namjerama da se integrira u evroatlantske zajednice. To želimo i pokušavamo, a irelevantno je govoriti o tome jesmo li mi prvi saveznik ili ne.

Avaz